Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju trećina zaposlenika državne uprave, odnosno njih 15.000 morat će sudjelovati u procesima odlučivanja u raznim europskim tijelima. Ali većina njih nije spremna i sposobna za takav posao, piše Poslovni dnevnik.

Prilikom ulaska u Europsku uniju hrvatski državni službenici trebali bi biti uključeni u procese odlučivanja u raznim europskim tijelima. Ali naši državni službenici nisu spremni za samostalno odlučivanje u oko tri tisuće odbora koliko ih postoji u EU, smatra profesor Damir Grubiša s Fakulteta političkih znanosti, a slično mišljenje dijele i političari. Ako sve ostane na mrtvoj točki Hrvatska bi mogla biti pasivni promatrač. 

Djelatnici javne uprave moraju tečno govoriti barem jedan radni jezik EU i moraju odlično poznavati procedure funkcioniranja njezina sustava, napominje profesor Grubiša. Službenici će trebati imati i sveobuhvatno znanje koje će im omogućiti brzo odlučivanje, a to opet zahtjeva i visok stupanj autonomije. Više neće biti vremena za konzultacije sa šefom, objašnjava Grubiša.

Politički podobno zapošljavanje 

Vesna Pusić dijeli mišljenje s profesorom Grubišom te ističe kako je educiranost javnih službenika važna i za povlačenje novca iz fondova EU koji će nam biti na raspolaganju nakon pristupanja Europskoj uniji. Bivši ministar vanjskih poslova Tonino Picula navodi nekoliko razloga nedovoljne spremnosti birokrata za EU. Kao glavni razlog ističe zapošljavanje politički podobnog, a ne kvalificiranog kadra. Sličnog je mišljenja i predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar koji kaže: U Hrvatskoj se diskutira o tome tko će potpisati pristupni ugovor, a ni naše gospodarstvo ni institucije nisu pripremljeni za Uniju. 

Izvor: Poslovni dnevnik 22. studenog 2011.