Nakon prosvjeda internet stranica stišala se bura oko zakonskih prijedloga SOPA i PIPA. Ali znate li kakvu cenzuru donosi međunarodni sporazum ACTA kojeg bi uskoro trebala ratificirati Europska unija, a za koji su pobune već počele, piše index.hr

Punim imenom Anti-Counterfeiting Trade Agreement, ACTA je međunarodni sporazum koji bi Europska komisija mogla ratificirati već ovaj tjedan. Iako nema zakonsku težinu ratifikacijom bi svaka država članica EU na sebe prihvatila obvezu stvaranja zakonskog okvira koji će omogućiti odredbe ovog sporazuma. Među državama koje su već ratificirale ACTU spadaju SAD, Australija, Kanada, Japan, Koreja, Maroko, Novi Zeland i Singapur. 

ACTA je stvorena kao instrument zaštite intelektualnih i autorskih prava, odnosno kao sredstvo za borbu protiv lažnjaka u prehrambenoj, farmaceutskoj, tekstilnoj i sličnim industrijama. Pregovori oko svega što ima veze s ACTA-om drže se u tajnosti, a dokument se skriva od nevladinih organizacija i nacionalnih parlamenata država koje su je ratificirale i vrlo brzo su pobudile zanimanje.  Unatoč tome što svaka država potpisnica sama mora odlučiti kako će zakonski urediti odredbe sporazuma navodno bi ACTA za cilj imala slično kao i SOPA, a to je cenzura interneta. Problem je u tome što u manje razvijenim državama kao što je Hrvatska nema puno zakona kojima se reguliraju aktivnosti na internetu. To bi značilo da potpisnice ACTA-e mogu svojim građanima nametnuti ograničenja i sankcije kakve god žele. 

Svaka najava na cenzuru interneta izaziva velike reakcije javnosti pa je tako i u ovom slučaju pobuna već počela. Poljska vlada najavila je da će ratificirati ACTA-u 26. siječnja, nakon čega je poljska Wikipedia najavila blackout sličan onome kojeg je matična stranica Wikipedije upriličila zbog SOPA-e. Istovremeno su krenuli i hakerski napadi u kojima su srušene službene internetske stranice poljskog premijera i poljskog parlamenta. (HT)

Izvor: www.index.hr