Godišnje znanstveni instituti porezne obveznike koštaju 500 milijuna kuna. Analiza rada 25 javnih znanstvenih instituta pokazala je katastrofalno stanje u znanosti, a s objavljivanjem rezultata se maksimalno odugovlači, piše Jutarnji list.

Međunarodni stručnjaci koji su lani sudjelovali u procesu valorizacije 25 javnih hrvatskih instituta koji provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje zaključili su da dio javnih i znanstvenih instituta ne opravdava svoje javno financiranje. Iako su znanstveni instituti osnovani prije svega da bi se znanstvenici u potpunosti neopterećeni nastavom mogli posvetiti stvaranju visokokvalitetne znanstvene produkcije u praksi se pokazalo sasvim suprotno. Umjesto vrhunskom znanošću znanstvenici se uglavnom bave komercijalnim projektima i nastavom jer im to donosi dodatnu zaradu. Godišnje rad 25 znanstvenih instituta porezne obveznike košta 500 milijuna kuna, ali koji od njih zadovoljava minimalne europske standarde u cijelosti će biti poznato sredinom veljače.

Nakon sjednice Akreditacijskog savjeta koja bi trebala biti održana za 15 dana očekuje se da će biti usvojeno završno izvješće o institutima. Iz Agencije za sada nikakve podatke ne žele davati u javnost. Prema nekim informacijama stanje je toliko loše pa odugovlači s izlaskom u javnost. Ali iz agencije demantiraju takve informacije. Nije istina da je situacija katastrofalno loša, ali činjenica jest da i preliminarni rezultati pokazuju da problemi postoje, rekla je ravnateljica Agencije prof.dr. Jasmina Havranek.

Samo je rekla da na nekim institutima postoji nedostatna međunarodna suradnja i mobilnost znanstvenika, zatim nedovoljna znanstvena produkcija, pri čemu se teži zadovoljavanju nacionalnih, a ne svjetskih kriterija. Neke od primjedbi su i nedovoljna zastupljenost u međunarodnim i europskim projektima te mala razmjena istraživačkih iskustava. (HT)

Izvor: Jutarnji list, 25. studenog 2012.