Rezultati novog vala istraživanja provedenog u GfK centru za istraživanje tržišta  pokazuju da građani općenito imaju dosta nisko prosječno povjerenje u institucije, što se osobito odnosi na političke stranke i vodeće političke osobe. Slično stanje u Republici Hrvatskoj bilo je prisutno i krajem prošle godine.

Najniža prosječna ocjena povjerenja odnosi se na političke stranke. Na skali od 1 do 7 prosječna ocjena povjerenja je 2,1. Tek 4% građana vjeruje političkim strankama. Istim je istraživanjem krajem prošle godine dobivena prosječna ocjena povjerenja od 2,2 te je oko 7% građana iskazalo povjerenje u političke stranke. Najniže povjerenje iskazali su ispitanici u Dalmaciji. Otprilike gotovo jednako niska ocjena zadržala se od mjerenja u 2000 godini, odnosno, iznimka je jedino 2007 godina s najvišom ocjenom od 2,4.

U vladu ima  povjerenja tek oko 11% građana, malo više nego u prošlom valu istraživanja (prosječna ocjena povjerenja je 2,6). I tu je najniže povjerenje istaknuto u Dalmaciji.  Promatrano unatrag desetak godina vlada konstantno dobiva dosta niske ocjene (2000 g. = 2,6; 2007 - bila je najviša ocjena = 2,8; 2011- najniža = 2,4).

U sadašnjeg premijera više se vjeruje nego u bivšu premijerku. U istraživanju provedenom krajem prošle  godine bivša je premijerka dobila  povjerenje od 12% građana (prosječna ocjena na skali od 1 do 7 bila je 2,3), dok u sadašnjeg premijera  vjeruje 19% građana (prosječna ocjena 2,9). Najviše mu vjeruju u sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji (ocjena 3,4) a najmanje u Dalmaciji (2,3). Najvišu ocjenu dobio je od ispitanika starijih od 50 godina te od visoko obrazovanih ( po 3,0).

Predsjednik države je u ovom istraživanju dobio znatno višu prosječnu ocjenu povjerenja od svih dosad navedenih; ona iznosi 3,7, odnosno,  predsjednik zadobiva povjerenje kod 36% građana. Ipak, povjerenje u njega palo je u odnosu na prošlo istraživanje kada je prosječna ocjena povjerenja iznosila 4,4. Najlošiju ocjenu dobiva u Dalmaciji – 3,0.

Pad povjerenja u Crkvu

Uzevši u obzir financijsku krizu u kojoj se nalazi Hrvatska, može se reći da građani još uvijek donekle imaju povjerenja u banke općenito (prosječna ocjena povjerenja je 3,7  ili  28% ispitanih ima  povjerenje), a pogotovo u one banke s kojima sami posluju (prosječna ocjena povjerenja - 4,4 tj. oko 45% ih  iskazuje  povjerenje). No isto tako je vidljiv pad tog povjerenja u odnosu na kraj prošle godine kada je prosječna ocjena za banke općenito iznosila - 4,0, a u banke s kojim ispitanici posluju vjerovalo je njih 51% (prosječna ocjena - 4,6).

Sudstvu je dobilo srednju ocjenu od 3,0 ali onih koji pokazuju nepovjerenje prema sudstvu je visokih 60% ispitanih. Najlošiju ocjenu dali su ispitanici u Dalmaciji – 2,1 te Zagrebu – 2,6. U odnosu na ranije razdoblje sudstvo ipak polagano  dobiva sve bolje ocjene (najniže je bilo 2005 g.= 2,5).

U Hrvatskoj, koja je većinom katolička zemlja, manje od polovine građana vjeruje crkvi, točnije 48% ih se izjasnilo da vjeruje u crkvu (prosječna ocjena - 4,4). U istraživanju provedenom krajem prošle godine crkvi je vjerovalo  53% građana. Iako navedeni postoci indiciraju pad povjerenja prema crkvi, u prosjeku je povjerenje građana ipak relativno stabilno (2000 do 2007 godine = 4,2 a u 2011 skočilo je na 4,6). Crkva dobiva najvišu ocjenu u Dalmaciji (5,2) a najnižu u Istri i Primorju (3,0). Kod muškaraca je ta ocjena 4,1 a kod žena 4,6. Osobe s najnižim stupnjem obrazovanja daju najvišu ocjenu – 5,3 dok je to kod onih s visokom naobrazbom - 4,0.

Mediji također stoje sve lošije kada je u pitanju povjerenje građana. Tek 18% građana vjeruje medijima, dok njih čak 60% gotovo uopće nema povjerenja  (prosječna ocjena - 3,1). Krajem prošle godine stanje je bilo nešto bolje te je onih koji vjeruju medijima bilo 21%, a onih koji ne vjeruju medijima tek malo više od polovice građana, odnosno 54% (prosječna ocjena - 3,3). Visoko obrazovani su ovdje dali nešto manju ocjenu - 2,9.

Ocjena za gospodarstvenike je  na sredini skale i iznosi 3,5 – isto kao i u prošlom valu istraživanja. Najviše ih cijene ispitanici u sjevernoj Hrvatskoj a najmanje u Dalmaciji. (PS/JK)