S obzirom na nešto nepovoljnija očekivana kretanja u okružju i kasniji početak realizacije javnih investicija analitičari Hrvatske narodne banke očekuju da bi pad gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u ovoj godini mogao biti nešto izraženiji u odnosu na HNB-ove ocjene iz lipnja.

Očekivani BDP u 2012. mogao bi biti nešto slabiji od lipanjskih ocjena HNB-a, kada se očekivao pad od 1,6 posto, a očekivani oporavak u 2013. sporiji od lipnju projiciranog rasta od 1,3 posto za iduću godinu, navode analitičari HNB-a u objavljenoj najnovijoj Informaciji o gospodarskim kretanjima. To je, ističu, posljedica nastavka negativnih kretanja u području potrošnje kućanstava i investicija, na što upozoravaju i pokazatelji povjerenja potrošača te očekivanja proizvođača. Novije prognoze za glavne trgovinske partnere također su nešto nepovoljnije.

Napominju kako je dobar početak turističke sezone i blago povećanje državne potrošnje uzrok privremene stabilizacije sezonski prilagođenog BDP-a u drugom tromjesečju 2012., nakon što je u prvom tromjesečju bio ostvaren izrazit pad. No, robni izvoz, potrošnja kućanstava i investicije nastavili su se smanjivati. Indeksi pouzdanja potrošača i proizvođača pogoršali su se u industriji, dok su oni u građevinarstvu ostali na vrlo niskoj negativnoj razini. Povećanje aktivnosti u turizmu dovelo je do pozitivnog doprinosa ukupnog izvoza kretanju domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju. Za robni je izvoz istodobno zabilježen padajući trend zbog snažnog smanjenja izvoza brodova.

Nezaposlenost 18,7 posto

Upozoravaju i da su se, nakon privremenog smanjivanja broja nezaposlenih i povećanja broja zaposlenih osoba u drugom tromjesečju, ostvarenog pretežito u javnom sektoru, u srpnju i kolovozu ponovno nastavila nepovoljna kretanja na tržištu rada. Pritom navode kako je administrativna stopa nezaposlenosti u prvih osam mjeseci iznosila čak 18,7 posto. Mjesečne stope inflacije, sezonski prilagođene, u posljednja su se tri mjeseca smanjile, nakon značajnog šoka izazvanog povećanjem stope PDV-a i cijena energenata za stanovništvo u razdoblju od ožujka do svibnja.

U uvjetima izostanka pada dugoročnih kamatnih stopa i slabe potražnje za kreditima došlo je do pada ukupnog financiranja poduzeća i nastavka umjerenog razduživanja stanovništva. Inozemna vlasnička ulaganja u drugom su tromjesečju ostvarena u iznosu od samo 0,1 milijardu eura, a uglavnom se odnose na manje projekte u turizmu, trgovinskoj djelatnosti te proizvodnji hrane i pića. 

Državni prihodi veći za 3,6 posto 

U srpnju se inozemni dug spustio na razinu od 46 milijardi eura. Ipak, relativni su se pokazatelji inozemne zaduženosti pogoršali zbog istodobnog pada nominalnoga bruto domaćeg proizvoda. Prihodi konsolidirane središnje države povećali su se u prvih sedam mjeseci za 3,6 posto, unatoč nastavku nepovoljnih gospodarskih kretanja. To je, navodi se, posljedica izmjene u poreznom zakonodavstvu te bolje naplate poreza i doprinosa. Rashodi konsolidirane središnje države u prvih sedam mjeseci 2012. malo su povećani, iako je proračunom predviđeno njihovo značajno smanjenje. Takva kretanja upućuju na zaključak da se bez dodatnih mjera štednje u preostalom dijelu godine odredbe Zakona o fiskalnoj odgovornosti neće moći provesti, smatraju analitičari HNB-a.

Relativno snažan rast prihoda i lagano povećanje ukupnih rashoda i izdataka prouzročili su smanjenje ukupnoga fiskalnog manjka na godišnjoj razini za 1,7 milijardi kuna, te je u prvih sedam mjeseci iznosio 8,6 milijardi kuna. Istodobno, rast javnog duga bio je vidljivo izraženiji nego u prvih sedam mjeseci prošle godine s obzirom na to da je država preuzela kreditne obveze brodogradilišta u javni dug. Po podacima HNB-a, dug središnje države na kraju srpnja 2012. dosegnuo 174,7 milijardi kuna ili 52,4 posto BDP-a. (Hina/HT)