Današnju konferenciju HUOJ-a otvara regionalni PR guru, prof. dr. sc. Dejan Verčič, Pristop i FDV (Sveučilište u Ljubljani), član istraživačkog tima Europskog komunikacijskog monitora, predavanjem o novim trendovima u struci i predstavljanjem rezultata najvećeg međunarodnog istraživanja o OSJ.

1. Koji su novi trendovi u 2010. godini, i što se mijenja u odnosu na prošlu godinu?

Najveće empirijsko istraživanje o odnosima s javnošću i korporativnom komuniciranju u svijetu, Evropski komunikacijski monitor s 1.955 respondenata iz 46 zemalja (najveće empirijsko istraživanje o odnosima s javnošću i korporativnom komuniciranju u svijetu) je pokazalo, da je vrijednost komunikacijske funkcije u vrijeme svjetske gospodarske krize narasla. Komunikacije preuzimaju središnju ulogu u suvremenom upravljanju.

2. Što je uzrokovalo te promjene?

Dubinska analiza rezultata pokazuje, da su najviše pridobili oni komunikatori koji se neposredno vežu na poslovanje organizacija, a ne oni koji rade na poslovnoj uspješnosti posredno preko izgradnje imidža i reputacije. Odnosi s javnošću i korporativno komuniciranje su u samoj biti organizacija, a ne u podržavajučim funkcijama.

3. Kakve su prognoze za 2011. godinu?

Praktičari su optimistični, a najveći razvoj prognoziraju internom komuniciranju, međunarodnom komuniciranju i korporativni društveni odgovornosti.

4. Kakav utjecaj ovo istraživanje ima na poslovanje u našoj zemlji odnosno regiji, i koliko u tom smislu pratimo Europu i svijet?

Osim što su nam plaće niže, rezultati pokazuju da nema bitnih zaostanaka za Zapadnom i Sjevernom Europom, a praktičari su u našim krajevima najzadovoljniji u svojem poslu u kojem i inače svi skupa dosta zadovoljno uživamo u cijeloj Europi.

5. Kako objašnjavate jedan od zaključaka istraživanja prema kojem ispitanici imaju pozitivan stav prema društvenim mrežama, ali tek mali dio njih ispunjava neophodne preduvjete na ovom području?

Menadžeri i njihovi nadzornici su u posljednjim godinama postali oprezni pri uvođenju novosti koje previše i prebrzo 'otvaraju trbuhe' njihovih organizacija, a da ne razumiju kako se zaštititi. U tom smislu svi verbalno hvale nove medije i plješću im, a ipak paze da ne uđu u minsko polje.

6. Vjerujete li da će se u sljedećem razdoblju marketinški budžeti sve više prelijevati na odnose s javnošću?

Mnoge najveće svjetske korporacija na korporativnom nivoju i nemaju marketinške budžete, jer su ti na nivoima strateških poslovnih jedinica – tako da na vrhu odnosi s javnošću i korporativno komuniciranje vladaju već danas. Ono što se krije u gornjem pitanju je u stvari hoće li se smanjivati količine novaca koje idu u zakup medijskog prostora, a povećavati one koje idu u druge oblike komuniciranja. O tome nema nikakve sumnje: pitanje dana nije, kako medijski prostor kupiti, nego kako ga zaraditi!