„Britanci Hrvatskoj žele prenijeti pozitivna ulagačka iskustva“, riječi su to britanskog veleposlanika David Arthur Slinn. Veleposlanik u svom mandatu želi maksimalno pomoći Hrvatskoj kako bi britanski investitori lakše pronašli ulagačke projekte.

Slinn je nedavno posjetio Vukovarsko-srijemsku županiju, a veliki interes za ulaganja pokazao je prilikom posjete Međimurju. U intervjuu govori o tome kako vidi hrvatsko poduzetništvo i koje su najveće prepreke za dolazak britanskog kapitala u Hrvatsku.

Kako ocjenjujete poduzetničku klimu u Hrvatskoj?

- U Hrvatskoj, kao i drugdje, trenutačna poduzetnička klima daleko je od pogodne. Poduzeća i državne institucije smanjivali su broj zaposlenih zbog krize, a pritisak za smanjivanje nastavit će se i u predvidivoj budućnosti. Ali to jedino naglašava važnost poticanja i stimuliranja poduzetništva kao načina generiranja ekonomskog rasta i stvaranja novih radnih mjesta. Iskustvo Velike Britanije je da su ljudi voljni, čak i skloni uhvatiti se u koštac s poduzetništvom i samozapošljavanjem, ukoliko se birokracija može svesti na minimum i ako osjećaju da će moći dobro živjeti od novog posla. To uključuje omogućavanje jednostavnog i laganog procesa registracije, jednostavno razumijevanje računovodstvenih i poreznih obveza, pristup kreditima, bespovratnim sredstvima, itd: drugim riječima, poduzetnici moraju osjećati da za njih postoje beneficije od rada i truda koji su uložili da bi vodili malo poduzeće. Nadalje, iz iskustva Velike Britanije, postoji jasan i veoma jednostavan pokazatelj uspjeha: vlada postiže pravu ravnotežu kada ljudi osnivaju poduzeća koja su profitabilna i održiva.

Jeste li se uspjeli upoznati, u ovom kratkom vremenu koliko ste u Hrvatskoj, s motivima poduzetnika za pokretanje vlastitog posla?

- Hrvatska je od 2002. godine dio Global Entrepreneurship Monitora, što je objektivni istraživački proces u kojem sudjeluju 54 zemlje. Rezultati iz 2011. godine pokazuju da se u Hrvatskoj većina ljudi okreće poduzetništvu zbog potrebe, a ne zbog toga što u tome vide priliku u kojoj mogu uspjeti. Nadalje, to istraživanje je pokazalo da je pala poduzetnička razina samopouzdanja u odnosu na prethodne godine i da još uvijek nedostaje zrelih i dovoljno razvijenih malih i srednjih poduzeća koja su dovoljno snažna da bi razvijala svoje poslovanje. Dakle, što se tiče Hrvatske, stvaranje uvjeta za uspješno poduzetništvo je u tijeku te još uvijek postoji prostor za daljnji rad. Vlada potiče britansko poduzetništvo

Kako u Velikoj Britaniji potičete poduzetništvo? Na koji način poduzetnicima olakšavate poslovanje?

- Nacionalna i regionalne vlade u Ujedinjenoj Kraljevini svjesne su koliko je malim poduzećima teško uvesti nove proizvode na tržište, učiniti poduzeća učinkovitima ili zapošljavati radnike. Zbog toga, svake godine pružaju milijarde funti kako bi poduprijeli inovacije proizvoda i razvoj malih poduzeća u Velikoj Britaniji. Osim novčanih sredstava, vlada pruža brojne programme koji nude korisne usluge i resurse. To uključuje trening programe, konzultantske usluge, programe mentorstva, prilike za prisustvovanje na inozemnim sajmovima i upoznavanje s potencijalnim dobavljačima, partnerima i kupcima. U većini slučajeva, ove usluge predstavljale bi visoke troškove, stoga mala poduzeća ne samo da obogaćuju vrijednost svoje usluge, već također i štede novac. Kroz vladine programe možete dobiti pristup najboljim stručnjacima, resursima i sadržajima. Pomoć je dostupna kroz razne programe Vlade koji su posvećeni pretvaranju inovativnih ideja u proizvod koji je spreman za tržište. Postoje vladini programi financiranja, poput bespovratnih sredstava i zajmova, koji mogu pomoći poduzetnicima da zaposle sezonske ili privremene radnike, posebice ako je novi zaposlenik student ili ako može pružiti pomoć u procjeni poslovne ideje ili vještine ili čak pomoć u izradi poslovnog plana. Poduzeća sa sjedištem u Velikoj Britaniji mogu pristupiti velikom rasponu potpora i poticaja koje pružaju Europska unija, britanska ministarstva (poput Ministarstva poduzetništva i inovacija), regionalne vladine agencije (poput regionalnih agencija za razvoj u Engleskoj, Škotskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj), lokalne vlasti, lokalne agencije za razvoj i lokalne organizacije za potporu poduzećima. Pojačani interes Velike Britanije za hrvatskim turizmom.

U Hrvatsku je stigao British Airways. Ministar turizma Ostojić smatra da je to jako važna poruka o značenju Hrvatske, osobito što se tiče investitora, jer “ozbiljan biznis” rijetko leti s low cost kompanijama. Svi lete nacionalnim avioprijevoznicima.

- U pravu ste u vezi početka BA letova za Zagreb, to odražava rastući interes Velike Britanije za Hrvatsku. Jedan od bitnih faktora u odluci British Airwaysa bio je skori pristup Hrvatske Europskoj Uniji, koji će vjerojatno pozitivno utjecati na razinu trgovine i investicija između Velike Britanije i Hrvatske. Ali mislim da nije ispravno generalizirati da “ozbiljan biznis” ne leti low cost kompanijama: bit svega je imati izbor termina, cijena i razine usluge.

Dolazak Lorda Mayora označio je prekretnicu u ekonomskim odnosima dviju država. Znači li taj dolazak ulaganja i investicije u hrvatske projekte ili samo preispitivanje mogućnosti ulaganja?

- Posjet Lorda Mayora, zajedno s njegovom poslovnom delegacijom, bio je dio procesa osmišljenog da se Hrvatskoj pruži prilika pokazati što ima za ponuditi potencijalnim trgovcima i investitorima. Započeli smo 2012. s Britansko-hrvatskim poslovnim forumom u kojem je sudjelovalo 10 britanskih kompanija, a posjet Lorda Mayora bio je logičan nastavak, sa stvarnim fokusom na londonski City i financijski sektor koji Lord Mayor predstavlja. Odluke za investiranje ne donose se preko noći, one su kulminacija često dugotrajnog procesa evaluacija i analize. Proces u kojem britanske kompanije razmatraju Hrvatsku je u tijeku i naravno da se britanski investitori zanimaju za to kako se investicijska klima u Hrvatskoj razvija. Neke mjere su već implementirane, poput osnivanja Agencije za investicije i konkurentnost, ali mislim da nije tajna da će daljnje strukturne reforme biti dobrodošao znak potencijalnim investitorima, domaćim i stranim. Svjesni smo da je Vlada posvećena ovoj reformi i da iskustvo, ne samo u Velikoj Britaniji, pokazuje da je često potrebno određeno vrijeme da se ona završi, ali potrebno je da se zadrži korak s reformom, koliko god ona kratkoročno bila bolna. Na kraju, ako Hrvatska želi uspješno gospodarstvo i želi biti uspješna članica Europske unije, jedina opcija je nastaviti s ovom reformom.

Jesu li vam poznati interesi britanskih ulagača u hrvatske projekte? Jesu li to pretežno infrastrukturni, energetski?

- Svi projekti su potencijalno interesantni! Naravno, postoje sektori u kojima bi britanske kompanije, zbog svog iskustva u drugim zemljama, mogle imati konkurentnu prednost, poput razvoja turizma, alternativnih izvora energije, prometne infrastrukture, itd. Ali bilo koji dobro osmišljeni projekt u pravom investicijskom okruženju može potencijalno privući investitore iz Velike Britanije i drugih zemalja. Međutim, projektni menadžeri u Hrvatskoj moraju napraviti svoju domaću zadaću, kako bi osigurali da se koncepti njihovih projekata prezentiraju u obliku koji bi mogao privući potencijalne investitore. To je područje u kojem smatramo da Hrvatska pokazuje kako je u toku s modernim međunarodnim praksama. Nažalost, još uvijek postoje brojni stariji projekti, koji su iz različitih razloga naišli na birokratske prepreke koje nisu pomogle u međunarodnoj investicijskoj reputaciji Hrvatske. Bitno je naći rješenja za te probleme kao signal potencijalnim investitorima da je Hrvatska dobro, jednostavno mjesto za rad i poslovanje. IT startupovi, snaga hrvatskog gospodarstva.

Javnosti ste poznati kao podržavatelj i promotor poduzetničkih projekata i ideja. Nedavno ste za hrvatske startupe organizirali putovanje u londonski Tech City – digitalno središte Europe. Kakvi su dojmovi? Otkud je došla ideja?

- Ideja je došla iz Veleposlanstva, raspravljali smo s potencijalnim partnerima iz Hrvatske i jednostavno se pokrenulo! Naša inicijalna ideja bila je da bi tri do četiri hrvatska partnera mogla biti zainteresirana za odlazak: na kraju ih je bilo 30! Ali, s obzirom na razinu interesa i entuzijazma za IT startupove u Zagrebu i Hrvatskoj, ne bismo trebali biti iznenađeni. Ovo je stvarno jedna od snaga hrvatskog gospodarstva i pokazuje da duh poduzetništva u Hrvatskoj postoji kada mu se pruži prava okolina u kojoj bi se mogao razvijati. Sada želimo raditi s tim novim hrvatskim partnerima kako bi pomogli Zagrebu da postane regionalni centar izvrsnosti u tom sektoru. Planovi su u razvoju!

Što mislite o prijedlogu Zakona o strateškim investicijskim projektima?

- Posve jasno mogu razumjeti zašto Vlada vidi potrebu za zakonskim propisima, poput predloženog Zakona o strateškim investicijskim projektima. Brojni projekti koji potencijalno mogu ozbiljno koristiti gospodarskom razvoju Hrvatske, blokirani su sporim birokratskim procedurama i interesima na lokalnim razinama. Nekoliko potencijalnih britanskih investitora, a koliko čujem i investitori iz drugih zemalja također, trenutačno se premišljaju oko svojih planova za Hrvatsku. U trenutku kada Hrvatska treba nove investicije koje bi potaknule gospodarski razvoj i kreirale nova radna mjesta, ovo nisu dobre vijesti. Pozdravljamo korake koje Vlada poduzima kako bi ubrzala procese za potencijalne investitore, poput osnivanja Agencije za inovacije i konkurentnost, ali na osnovu naše suradnje s njima, teško je oteti se dojmu da unatoč njihovim izuzetnim naporima, nailaze na probleme zbog trenutačnog administrativnog okvira. Zbog toga sam izjavio da mogu razumjeti zašto je Vlada zainteresirana pronaći načine kako bi se proces za investitore ubrzao. Ali važno je naglasiti da bi takav zakonski propis trebao biti samo kratkoročno rješenje i očigledno, morao bi biti usklađen s obvezama prema Europskoj uniji poput onih iz područja okoliša. Koristeći nešto poput Zakona o strateškim investicijskim projektima u svrhu promoviranja investicija u kratkom roku, rješenje za Vladu na dugi rok bilo bi istovremeno nastaviti temeljitu reformu kako bi se stvorilo bolje poslovno okruženje i moderniji pristup za privlačenje investicija iz privatnog sektora, domaćih i inozemnih.

Razgovarala: Mirjana Fijolić

Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter