Voditelj Ureda Svjetske banke u Zagrebu, g. Hongjoo J. Hahm održao je predavanje na Američkoj visokoj školi za menadžment i tehnologiju.

Okupljenim studentima i profesorima, g. Hongjoo J. Hahm predstavio je izvješće Svjetske banke "Zlatni rast: vraćanje sjaja europskom gospodarskom modelu", u kojem se razmatra dugoročni rast u Europi, a posebna je pozornost posvećena razdoblju od zadnjih dvadesetak godina te se utvrđuje što je potrebno učiniti kako bi se u narednim desetljećima osigurao trajni prosperitet.

Proteklih je desetljeća Europa slijedila zlatno pravilo rasta koje sagledava koliko ljudi trebaju raditi, štedjeti i ulagati danas kako bi budućim naraštajima bilo barem toliko dobro kao nama. Taj europski model rasta postao je motorom gospodarske konvergencije te je osigurao prosperitet stotinama milijuna ljudi na ovom kontinentu. Hrvatska je također imala koristi od gospodarske konvergencije s Europom.

Međutim, suočeni s negativnom dinamikom duga i nepovoljnim demografskim kretanjima, brojni Europljani traže 'novi model rasta'. Pitaju postoji li potreba za novim modelom rasta. A ako postoji, kako bi taj novi model rasta trebao izgledati? Samo su neka od pitanja o kojima je g. Hahm govorio tijekom predavanja.

Europu je potrebno ponovno izgraditi kao brand, rekao je g. Hahm, dodajući, "Europa je poznata po svojoj kombinaciji tehnike i dizajna. Uz malobrojne iznimke, svaki dio Europe iskusio je rast zaposlenosti, produktivnosti i izvoza. Ali dva velika podbačaja produktivnosti do kojih je došlo tijekom proteklog desetljeća predstavljaju prijetnju globalnom gospodarskom utjecaju Europe. Prvi se podbačaj sastoji u tome da je od sredine 1990.-tih produktivnost radne snage u europskim vodećim gospodarstvima padala u odnosu na Sjedinjene Države i Japan. Jaz produktivnosti između napredne Europe i Sjedinjenih država danas je više od dvostruko veći od jaza sredinom 1990.-tih.

Gubljenje produktivnosti

Drugi se podbačaj sastoji u tome da su poduzeća u južnoj Europi izgubila na produktivnosti. Kako bi se osigurala konkurentnost, produktivnost je trebala rasti oko 3-4 posto svake godine tijekom prvog desetljeća 21. stoljeća. No umjesto rasta, svake je godine zabilježen pad produktivnosti od oko 1 posto. Trgovina i financije moraju biti još postojanije kako bi cijeli kontinent postao jedinstveno gospodarstvo. Države južne i Istočne Europe morat će unaprijediti poslovnu klimu, a veće kontinentalne države moraju svojim poduzećima osigurati ekonomsku slobodu ako žele dosegnuti razinu na kojoj će biti konkurentni sa Sjevernom Amerikom i Istočnom Azijom, nastavio je Hahm.

Europa treba ostati supersila životnog stila. Europa je svojim državljanima osigurala veću sigurnost dohotka i bolju ravnotežu rada i privatnog života. Iako je realni dohodak za četvrtinu niži nego u Sjedinjenim Državama, Europa je postala "supersila životnog stila" koja pruža uvjerljivo najvišu kvalitetu života u ljudskoj povijesti, zaključio je Hahm. (ps/jk)