Iako su očekivanja ovogodišnje turističke sezona zbog utjecaja krize bila pesimistična, rezultati su ipak ispali iznad svih očekivanja, a sezona je kako kažu nadmašila sve rekorde.

Osim Hrvata, ove su sezone  tome  doprinijeli  i turisti iz  BiH, Slovenije, Njemačke, Austrije, Srbije, Belgije, Švicarske, Švedske, Italije i Rusije koji su upravo tim redoslijedom pokazali najveći interes za najam turističkih objekata na portalu  Crozilla.com. Najveća navala stranih i domaćih turista bila je za smještaj na Braču, u Crikvenici, Novalji i na Makarskoj rivijeri.
Na pitanje je li ovo stvarno bila najuspješnija sezona, osvrnuo se  dr. sc. Mikulić s Katedre za turizam na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, koji za Crozilla.com kaže:  Prema rezultatima za prvih osam mjeseci, ovu turističku sezonu možemo svakako opisati kao uspješnu. Vrlo ohrabrujući podatak je da je porast turističkih dolazaka od 3 posto bio popraćen porastom noćenja od 6 posto, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S obzirom da je broj noćenja kvalitetniji pokazatelj financijske uspješnosti sezone, s time možemo biti jako zadovoljni. Međutim, da bi ovogodišnja sezona opravdano nosila epitet "rekordna", prethodno bi trebalo napraviti detaljnu analizu drugih financijskih učinaka turista u Hrvatskoj, pri čemu je vanpansionska potrošnja presudna. U tom pogledu sam skeptičan,  jer je financijska kriza stvorila puno racionalnije potrošače, pa i potrošače - turiste.

Na  sjednici Vladina povjerenstva za turizam u Opatiji rečeno je da je ovo bila rekordna sezona. Točnost te informacije provjerio je iz prve ruke portal Crozilla.com kod turističkih agencija s kojima surađuje.  Agencije su sezonu opisale kao “dobru”, no ne može se reći da je ona uistinu bila i rekordna.  Ovu su sezonu obilježili termini: last minute, jetninije i kraće. U zemlji u kojoj se velik broj ljudi bavi turizmom vlada borba: turisti se stišću u apartmanima koji su predviđeni za manji broj osoba, bake i djedovi spremaju objekte, a unuci postavljaju oglase na internet ili rade vlastitu web stranicu. Loša situacija u Grčkoj također je pogodovala uspješnosti naše sezone, pošto se dio turista koji su planirali na ljetovanje u Grčku ipak odlučio za našu obalu.

Cijene smještaja

Spremate li se ovih  dana na ponovni odmor na neku od Jadranskih destinacija, naše su preporuke Korčula, Vodice ili Trogir gdje su cijene smještaja među najpovoljnijima te ćete pronaći smještaj po prosječnim cijenama manjim od 10 eura po osobi.  Opatija i Hvar trenutno su najskuplje destinacije te ćete za tamošnji odmor izdvojiti i preko 20 eura po osobi.
Cijene smještaja u postsezoni u prosjeku su oko 21 posto jeftinije nego u sezoni, stoga je rujan pravo vrijeme za odmor na moru (naravno ako ste jedni od onih koji ne žude za užarenim  suncem i toplim morem). U svakom ćete slučaju izbjeći krcate plaže, gužve na autocestama te si priuštiti odmor u miru i tišini. Želite li posjetiti Dubrovnik ili Hvar, sada je izvrsna prilika za to, jer su cijene u tim mjestima trenutno oko 25 posto jeftinije nego u sezoni.

Cijene smještaja na Jadranu u postsezoni 2010.

Usporedimo li cijene u postsezoni s onima iz predsezone, vidjet ćemo da su one trenutno  u većini gradova nešto više nego u prvih 6 mjeseci ove godine. Razloga je za to mnogo, a jedan od njih je i činjenica, što su zbog velikog broja turista u ljetnim mjesecima, iznajmljivači ostavili malo više cijene nego u postsezoni kako bi iskoristili činjenicu da im još malo lijepe vremenske prognoze ide u prilog. 

Turistička sezona je naravno, najskuplji dio godine, no postoji razlika u cijenama u predsezoni i postsezoni.  Tako je primjerice, u odnosu na predsezonu Rab trenutno 50 posto skuplji, Vodice su oko 36 posto skuplje, a Split je u postsezoni skuplji 23 posto. 

Cijene se turističkih smještaja u postsezoni kreću od 9,4 do 24 eura po danu, a zanimljivo je da pad cijena u odnosu na predsezonu  bilježe jedino  gradovi Dubrovnik i Opatija koji su ove sezone ostvarili odlične rezultate.  Naime, u svim je županijama primorske Hrvatske zabilježen porast noćenja od 4 do 12 posto, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji za čak 12 posto. S pojačanom se promocijom Hrvatske kao turističke zemlje, ove godine krenulo malo ozbiljnije i u pravi čas, no postojala je bojazan od pada noćenja. Zbog sve manjeg budžeta naših turista taj je scenarij bio i za očekivati, ali on se na sreću nije dogodio.
Kakav završetak sezone bismo mogli očekivati, pitali smo dr. sc. Mikulića koji kaže da glede postsezone u Hrvatskoj ne očekuje značajnije promjene u odnosu na prošlu godinu. On drži kako će ovogodišnju sezonu do kraja godine sigurno okarakterizirati porast dolazaka i noćenja koji je približan porastu u prvih osam mjeseci sezone. (PS)