Nevladine udruge i stručnjaci izrazili su danas nezadovoljstvo jer je nakon prvog saborskog čitanja iz prijedloga izmjena i dopuna Zakona o pravu na pristup informacijama izbačena odredba o uvođenju povjerenika kao nezavisnog tijela koje bi procjenjivalo je li neka informacija tajna ili je njezina objava u interesu javnosti.

Na današnjem okruglom stolu u Novinarskom domu u organizaciji Transparency International Hrvatska, GONG-a i Hrvatskog novinarskog društva naglašeno je kako je pravo građana da zna jedno od temeljnih prava koje je ove godine ugrađeno i u hrvatski Ustav. No, ocijenjeno je kako predložene izmjene, koje se ponovno u saboru očekuju u listopadu, ne jamče ostvarivanje tog ustavnog prava.

Profesor Robert Podolnjak sa zagrebačkog Pravnog fakulteta ocijenio je da je vladino odustajanje od uvođenja instituta povjerenika za pravo na pristup informacijama bilo razočaranje za sve. Smatra kako je novi vladin prijedlog, koji je najavio ministar uprave, da tu ulogu dobije Agencija za zaštitu osobnih podataka loše rješenje kojim se problem neće riješiti.

Podolnjak ističe da samo nezavisno tijelo kakvo je povjerenik za pravo na pristup informacijama može jamčiti kvalitetnu provedbu zakona. Napomenuo je kako takvog povjerenika ima Slovenija, kao članica EU-a, ali i Srbija koja je daleko iza Hrvatske na putu u EU.

U izmijenjenom bi zakonu, smatra Podolnjak, trebalo i postrožiti kazne za nepridržavanje rokova u kojima tijela javne uprave moraju odgovoriti na upite građana jer bi to ubrzalo postupke i spriječilo sadašnja otezanja njihovih čelnika.

Predsjednik TIH-a Zorislav Antun Petrović kaže kako Vlada u sedam godine nije učinila ništa da educira javnost o njihovom pravu na pristup informacijama.

Da se zakon loše provodi, po mišljenju Petrovića, pokazuje izvješće Ministarstva uprave kojemu je od 4000 tijela javne uprave izvješće o provođenju zakona dostavilo njih svega 688 ili manje od jedne petine.

"Ako se tako odnose prema vladi kao vrhu izvršne vlasti onda možemo pretpostaviti kako se odnose prema građanima kada od njih zatraže informacije", zaključio je predsjednik TIH-a.

Govoreći o sudskoj praksi u primjeni Zakona o pravu na pristup informacijama, sutkinja Upravnog suda Mirjana Juričić istaknula je kako je dosad uvaženo malo tužbi te da je većina odbacivana zbog procesnih nedostataka ili prepreka. Ocjenjuje zabrinjavajućim što se najveći broj predmeta odnosio na ignoriranje čelnika tijela javne uprave da odgovore na zahtjeve ili žalbe građana.

Juričić navodi da je 2004. bilo svega 25 predmeta zbog tzv. šutnje administracije, dok ih je najviše bilo 2007., nakon čega broj ponovno stagnira.

O stagnaciji govori i podatak da je u prvoj godini primjene zakona tijelima javne uprave upućeno 16.000 zahtijeva za pravo na pristup informaciji, a lani svega 4.000, kazala je Juričić.

Sandra Pernar iz GONG-a zamijetila je da veliki broj upita ostaje neodgovoren ili su odgovori formalne prirode, a na dio upita stigne odgovor da se radi o tajnoj informaciji koju nije moguće objaviti. Smatra da je takav odgovor moguć jer ne postoji nezavisno tijelo koje bi prosuđivalo je li informacija tajna ili ne. (Hina)