Pristanak hrvatske Vlade da se o problemu deviznih štediša Ljubljanske banke ponovo pregovara u okviru baselske Banke za međunarodna poravnanja (BIS) izgleda kao korak prema rješenju koje je u tom sporu do sada zagovarala Slovenija, no izjave koje su u četvrtak o tome dali premijer Borut Pahor i premijerka Jadranka Kosor ne otkrivaju mnogo sadržaja, navodi u petak slovenski tisak.

Riječ je o "velikom koraku prema promjeni dosadašnjeg stajališta Hrvatske" o pitanju Ljubljanske banke i njenih štediša, izjavio je za poslovni list "Finance" i mariborski dnevnik "Večer" predsjednik slovenskog povjerenstva za pitanja sukcesije bivše SFRJ Rudi Gabrovec. On podsjeća da je Hrvatska do sada zastupala stajalište kako je pitanje hrvatskih štediša Ljubljanske banke Zagreb privatno-pravni odnos banke i štediša, ali dodaje da mu pojedinosti o dogovoru dvoje premijera nisu poznate i da je "više pesimist nego optimist" glede mogućnosti da se rješenje za štediše ubrzo nađe.

List "Finance" navodi da je do promjene stajališta Zagreba o mogućnosti posredovanja BIS-a u sporu oko štediša došlo isključivo jer Hrvatska želi zatvaranje pregovaračkog poglavlja o slobodi kretanja kapitala na sljedećoj pristupnoj konferenciji s EU-om. Zatvaranju se do sada protivila Slovenija, tvrdeći da se protivljenje Hrvatske narodne banke (HNB) poslovanju Nove Ljubljanske banke (NLB) u Hrvatskoj ne može opravdati neriješenim pitanjem hrvatskih štediša te banke nego da je riječ o diskriminaciji jedne članice EU-a na području slobodnog kretanja kapitala.

Slovenski mediji podsjećaju na nedavnu izjavu guvernera HNB-a Željka Rohatinskog da je još uvijek moguć bilateralni dogovor o pitanju hrvatskih štediša, što je Ljubljana do sada odbijala, tvrdeći da se radi o multilateralnom sukcesijskom pitanju. Pozivajući se na slovenske izvore, list "Finance" navodi da bi za Sloveniju bilo neprihvatljivo ako hrvatska vlada, nakon što je dala pristanak za obnovu pregovora u Baselu, sada ponudi "jednostrano postavljena ograničenja" u tom procesu ili ga sadržajno uvjetuje. Slovenija će, navodi list, i dalje inzistirati kako jamstva za "staru deviznu štednju" iz vremena bivše Jugoslavije trebaju "po teritorijalnom načelu" preuzeti države-nasljednice u kojima su banke poslovale, a ne nasljednice u kojima je bilo sjedište banke. S takvim su se načelom u okviru prve runde pregovora u BIS-u 2002. godine suglasile Slovenija, Srbija i Makedonija, dok su Hrvatska i BiH bile protiv.

Ljubljansko "Delo" u petak navodi kako se jučerašnja Pahorova objava da je za pitanje Ljubljanske banke i njenih štediša "nađeno rješenje" iako "proces još nije završen" i najava slovenske vlade da će deblokirati završetak pregovaračkog poglavlja o slobodnom toku kapitala može shvatiti i kao "pomoć slovenskog premijera hrvatskoj kolegici koja se nalazi u političkim teškoćama" u Hrvatskoj.

"Nije tajna da Pahorova vlada neslužbeno snažno podržava vladu Jadranke Kosor kojoj", kako dodaje vodeći slovenski list, prijeti političko reaktiviranje bivšeg premijera Ive Sanadera ali i "teoretski moguć pad njene vlade".

Razlog za Pahorovu potporu vladi Jadranke Kosor je u tome što je ona za razliku od svih prijašnjih hrvatskih vlada bila spremna na kompromise u europskom duhu, a to bi se s nekom novom vladom, pa i oporbenom, promijenilo, navodi ljubljansko "Delo".

Slovenski tisak navodi da bi neki detalji oko dogovora o prebacivanju pregovora o štedišama Ljubljanske banke na BIS možda mogli biti poznati početkom idućeg tjedna, kada u Splitu i o tom pitanju budu razgovarali ministri vanjskih poslova Gordan Jandroković i Samuel Žbogar. (Hina)