Sedmi regionalni forum za tranzicijsku pravdu koji je u ime Koalicije za REKOM - regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o žrtvama rata na prostoru bivše SFRJ, organizirala hrvatska nevladina udruga Documenta, završen je nakon dvodnevnih rasprava o nacrtu statuta REKOM-a, javnom lobiranju, kampanji prikupljanja milijun potpisa, kao i javnim svjedočenjima žrtava rata.

Predloženi statut REKOM-a predviđa potpunu suradnju svih vlada s područja bivše SFRJ u istraživanju ratnih zločina, s naglaskom na iskustva žrtava i rasvjetljavanje istine o 16.252 nestalih.

Rasprava o nacrtu statuta predstavlja dodatni vjetar u jedra naše velike koaliciji od 950 udruga i pojedinaca - kazala je voditeljica Documente Vesna Teršelić.

Kazala je da Forum nije bio "dijalog istomišljenika", ali da ima "jasan i zajednički cilj" - utvrđivanje činjenica o svim žrtvama rata.

Izrazila je zadovoljstvo što je REKOM postao "vidljiv" i što sve više uživa i političku potporu.

Zatvarajući Forum, Nataša Kandić iz beogradskog Fonda za humanitarno pravo je ocijenila da prisustvo političara u prvim redovima znači "novi vid podrške".

To je, kako je rekla, "značajna motivacija za naš rad u sljedećem razdoblju", ali uz jasnu i glasnu poruku da jedno od načela na kojima počiva REKOM "mora biti potpuna nezavisnost od svih političkih utjecaja".

Nakon donošenja statuta REKOM-a, koji bi parlamentima zemalja u regiji bio ponuđen na usvajanje u lipnju, u slučaju "zelenog svjetla" počelo bi novo poglavlje istraživanja ratnih zločina, jer statut predviđa velike ovlasti – od uvida u svu tajnu dokumentaciju u navedenim državama do direktnih istraživanja na terenu.

Radi upozorenja vlasti i javnosti na obvezu i potrebu suočavanja s prošlošću tri nevladine organizacije za ljudska prava, Fond za humanitarno pravo (FHP), Documenta i Istraživačko-dokumentacioni centar (IDC), pokrenule su u svibnju 2006. godine debatu o mehanizmima za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima u nekadašnjoj SFRJ. Tada, na Prvom regionalnom forumu za tranzicijsku pravdu, održanom u Sarajevu, sudionici su ocijenili da je za djelotvorno suočavanje s nasljeđem prošlosti nužno uvažavanje regionalnog pristupa i konteksta u kojem su zločini počinjeni.

Inicijativa za osnivanje REKOM-a predstavljena je na Regionalnim konzultacijama s udruženjima žrtava, 9. svibnja 2008. u Podgorici.

REKOM su podržali hrvatski i srbijanski predsjednici Ivo Josipović i Boris Tadić, kao i Europska komisija i Europski parlament.

Uzor za osnivanje REKOM-a je bilo južnoafričko povjerenstvo za pomirenje. (Hina)