Kako raste broj privatnih visokih poslovnih škola i veleučilišta jača i diskusija o razlikama takvih visokoobrazovnih ustanova s državnim.

Osim same cijene školarine (privatne visokoobrazovne ustanove s obzirom nisu subvencionirane od države) koja običnog građanina „bode u oko“ postoje brojne dobrobiti koje vagu pretežu na stranu privatnih visokih poslovnih škola i veleučilišta. Za razliku od velikih državnih fakulteta gdje pojedinac dijeli mjesto u predavaoni s ponekad i preko više od 200 studenata, u privatnim visokim poslovnim školama u dvoranama će teško biti više od 50-oro studenata, a ponekad manje i od 20-oro.

Rad u malim grupama za mene je značio mnogo s obzirom da sam bez ikakvih strahova uvijek mogla postavljati pitanja, sudjelovati u diskusiji ili zamoliti detaljnije objašnjenje nejasnog gradiva. Dok u većim školama nažalost nema vremena za povratnu informaciju, kod nas u PAR-u profesori daju sve od sebe da nam pomognu. Također, nikada nam se nisu obraćali s visoka već njegujemo kolegijalni odnos. Zato i vjerujem kako bi mi bilo koji od naših profesora drage volje i ubuduće pomogao s preporukom ili savjetom, kazala nam je Ursula Kremenić, studentica Visoke poslovne škole PAR iz Rijeke.  

Veća učinkovitost

Osim manjeg broja studenata na jednog profesora (ponekad je omjer pet studenta na prema jednom profesoru) koji donosi bolju učinkovitost obrazovnog procesa, za studente je neprocjenjiva činjenica kako u takvom okružju nisu „samo broj“ već ih profesori i djelatnici studentske službe znaju po imenu i prezimenu.

Uvijek je lijepo biti „stvarna“ osoba, a još je ljepše znati kako je profesorima zbilja stalo da zajedno apsolviramo gradivo, otkrila je Kremenić te istaknula sve prednosti koje mentorska pristup, konzultativna nastava te rad u malim grupama donose.

Rad u malim grupama donosi interaktivnu nastavu, ali i brigu o predznanju i sposobnostima svakog pojedinog studenta. Također, mogu reći da smo se s profesorima na neki način i sprijateljili te izgradili jači odnos. Oni potiču kritičko mišljenje i dijalog i moram reći kako nam takva okolina poprilično odgovara, zaključila je Ursula Kremenić, studentica Visoke poslovne škole PAR.

Kako su visoke poslovne škole primarno poslovne ustanove one se brže prilagođavaju promjenama na tržištu rada te trendovima ali i potrebama studenata.

Zadovoljstvo studenata je prvi i osnovni kriterij pa predavači ulažu dodatni napor u pripremanje svojih satova. Naša birokracija je manje zahtjevna, a u programu je osobiti naglasak stavljen na praktični dio nastave. Doista činimo sve u našoj moći kako bi studentima pružili sve alate za budući uspjeh, otkrio nam je Nenad Antolović, voditelj organizacije studija Visoke poslovne škole PAR. 

Niz aktivnosti

Također, Visoka poslovna škola PAR je svoje studente uključila u cijeli niz aktivnosti koje provodi. Naime, osim stručnog studija Poslovnog upravljanja riječka visoka škola je organizirala čitav niz međunarodnih konferencija i projekata u čiju je organizaciju uključila i studente.

Naši studenti su bili angažirani u organizaciji međunarodne ljetne škole Senzations koja je u Rijeci okupila najjače međunarodne stručnjake za razvoj bežičnih senzorskih mreža, zimske škole INCASO marketinške tematike koja je organizirana u vrijeme međunarodnog riječkog karnevala te međunarodne znanstveno – stručne konferencije PILC koja je tijekom ožujka ove godine u Opatiji ugostila znanstvenu i poduzetničku „kremu“ cijele regije, otkrio nam je Antolović te istaknuo kako su sudjelovanjem na takvim projektima studenti stekli uvid u poslovanje i organizaciju.

Dakako, osim poboljšanja engleskog jezika i novih poznanstava, od velike je važnosti i iskustvo organizacije koje naši studenti mogu navesti u CV-ju. Sudjelovanje u konferencijama takvog kalibra odlična je stavka i referenca te najvažnije, radno iskustvo, zaključio je Antolović. (ps/jk)