Gregorijanski kalendar u upotrebi je 429 godina, točnije od 1582 godine kad ga je službenim proglasio papa Grgur XIII, no neki smatraju kako je vrijeme za njegovu reformu, piše Business.hr.

Profesori sa Sveučilišta John Hopkins, astrofizičar Richard Conn Henry i ekonomist Steve H. Hanke smatraju da je vrijeme za veliku promjenu u načinu na koji računamo vrijeme.

Prema stalnom kalendaru ta dva profesora, svi praznici i rođendani padali bi uvijek na isti dan u tjednu, a banke i države bi lakše računali kamate, tvrtke bi jednostavnije planirale godišnje odmore, škole praznike i drugo. Hankeu i Henryu ovo nije prvi kalendar, no sada misle da su otkrili dobitnu kombinaciju jer su zadržali tjedan od sedam dana.

Ukidanje vremenskih zona

 Njihov kalendar godinu dijeli na četiri jednaka kvartala, u kojima po dva mjeseca imaju 30 dana, a treći ima 31 dan. Ožujak, lipanj, rujan i prosinac po njihovo bi izračunu trebali imati 31 dan. Razliku između kalendarske godine i vremena koje Zemlji treba da obiđe Sunce 8koja iznosi 0,2422 dana) profesori Hanke i Henry namjeravaju riješiti dodatnim tjednom na kraju godine i to svakih pet ili šest godina.

Profesori Hanke i Henry predlažu univerzalno vrijeme za sve vremenske zone u svijetu i ljetno računanje vremena jer smatraju da je to nepotrebno.  (jk)

Izvor: www.business.hr