Pritisnute sve većim brojem nenaplaćenih kredita banke su ponudile mogućnost reprogramiranja kredita, a građani su je objeručke prihvatili, no pod lihvarskim uvjetima, piše Večernji list. Svaki mjesec oko 3000 građana zatraži reprogramiranje starih dugova.

Tako je klijentica jedne banke dogovorila reprogram 280.000 kn raznih kredita, a banka je zaračunala oko 10% nominalne kamatne stope, 1,5% naknade za obradu kredita te oko 8% osiguranja od nesposobnosti vraćanja kredita. Vremensko trajanje reprograma je 20 godina. Mjesečna rata iznosi 2000 kuna. Ovo reprogramiranje kredita klijenticu na kraju će stajati 90.000 kuna, piše Večernji list.

U sličnoj situaciji je i klijent jedne druge banke. Efektivna kamatna stopa za 200.000 kuna novog kredita popela se na 13,87%, blizu zakonske granice od 14%. Na 10 godina kredita klijent će platiti 125.000 kuna kamata, a mjesečna rata mu iznosi oko 2700 kn.

Kako bi se osigurale od rizika, sve velike banke uvele su u ponudu osiguranje kredita za koje osiguravatelji uzimaju 7-8% vrijednosti kredita, ovisno o iznosu i procjeni rizika. Već spomenuti klijent je na 200.000 kn kredita platio 19.820 kuna naknade banci i osiguravatelju kao zamjenu za jamce, sudužnike i hipoteke.

Prema podacima Hrvatske narodne banke građani ne uspijevaju vratiti oko 7% kredita, odnosno oko 8 milijardi kuna. Kao jedini izlaz iz dugova nude im se reprogrami pod lihvarskim uvjetima.

Maruška Vizek, analitičarka Ekonomskog instituta komentirajući ove podatke rekla je da građane treba podučiti temeljnim principima kreditnog poslovanja ali i upravljanju osobnim financijama. Za očekivati je da će banke naplatiti reprogram, no u interesu bi im trebalo biti da troškovi reprograma nisu preveliki, zaključila je.

Banke su se proteklih dana odlučile smilovati dužnicima u švicarskim francima, omogućivši im povoljnu konverziju i malo niže kamate. U usporedbi sa zemljama u okruženju to je premalo. Tako Slovenija jamči za kredite mladih, Srbija je uvela sufinanciranje kamata, dok Mađari žele prisliti banke da devizne kredite pretvore u kredite u forintama. Hrvatska je izgleda sve prepustila tržišu, zaključuje Večernji list. (J.K.)

Izvor: Večernji list, 11.listopada 2010.