Hrvatska narodna banka već drugi put u zadnjih desetak dana intervenira na deviznom tržištu u obranu kune. Jučer je prodala 233,7 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,4209 kuna i time s tržišta povukla 1,73 milijarde kuna, piše Novi list. Unatoč prvoj intervenciji, hrvatska je valuta svejedno slabila i sada dosegla 7,423 spram eura.

Devizne rezerve iznose oko 11 milijardi eura pa ovo trošenje (sada 233,7, a u prvom valu 116,4 milijuna eura) ne bi trebalo zabrinjavati. Ipak, guverner HNB-a Željko Rohatinski konstantno podsjeća da tekuća razina deficita i postojeći tečaj nisu održivi u paketu. 

Iz HNB-a poručuju kako očekuju da će ova intervencija biti dovoljna za smirivanje tenzija na deviznom tržištu, a i ako ne bude, imaju oni asa u rukavu. Stabilnost kune je vrlo važna za građane, poduzeća, ali i državu, koji imaju kredite uz valutnu klauzulu u eurima. Najvećih problema s kreditima u valuti ipak imaju oni koji "barataju" sa švicarskim francima. Njima je tečaj "švicarca" porastao na 5,7 kuna za franak što je dosad rekord porasta. Problem je i u tome što na tečaj eura HNB može utjecati, ali franak se formira u odnosu na euro pa potom na kunu.

Novi list donosi i tri glavna razloga slabljenja kune, koja je iznijela Zrinka Živković Matijević, analitičarka Raiffeisen Consultinga: korporativna potražnja poduzeća i banaka za refinanciranje inoobveza (dijelom i za plaćanje uvoza), sezonski utjecaj po kojemu kuna uobičajeno slabi krajem godine (sada naročito jer je tečaj dosad bio na nižim razinama no lani) te očekivanje tržišta da će država izdati eursku obveznicu, kada bi sudionicima odgovarala malo jača kuna, no ona je izdala kunsku obveznicu.
Ipak, očekuje se zadržavanje kune do kraja godine, a za iduću se najavljuje nešto slabija - od 7,38 do 7,45 kuna za euro. (MJ)

Izvor: Novi list, 1. prosinac 2010.