U bankarskom kreditiranju u Hrvatskoj u 2011. očekuje se lagano dinamičniji rast kredita i depozita te stabilizacija rasta loših kredita, pri čemu se s obzirom na niže dohotke ne očekuju bitne promjene u ponašanju kućanstava koja će i dalje biti suzdržana u potražnji za kreditima te sklona štednji, ocjenjuju analitičari Privredne banke Zagreb.

Pozivajući se na podatke HNB-a, Ana Lokin u PBZ Tjednim analizama napominje kako je prošla godina donijela zamjetan oporavak kreditiranja u pojedinim segmentima, stabilan rast depozita te nešto dinamičniji rast aktive banaka u usporedbi s 2009.

Ukupni bruto krediti porasli su u 2010. za 8,2 posto, pri čemu je rastu najviše doprinijelo povećano kreditiranje poduzeća koje čini gotovo 50 posto prirasta ukupnih kredita. Krediti poduzećima porasli su za 9,6 posto na godišnjoj razini, a rast je pretežito proizašao iz povećanog kreditiranja privatnih poduzeća za 10,6 posto, dok su krediti javnim poduzećima rasli za niskih 0,7 posto.
Krediti središnjoj državi su nastavili rasti no nešto sporijim tempom pa je krajem 2010. iznos kredita plasiranih državi bio viši za 16,7 posto.

Krediti stanovništvu porasli su 3,8 posto, međutim, napominje, stvarna je stopa negativna i iznosi oko -1 posto, dok je nominalna brojka najvećim dijelom rezultat jačanja švicarskog franka uz koji je vezano oko 40 posto stambenih, odnosno oko četvrtina ukupnih kredita plasiranih stanovništvu.

Krediti po kreditnim karticama lani su sniženi za 12,5 posto, a za kupnju automobila za 18 posto, što ukazuje da je potrošnja kućanstava drugu godinu zaredom bila suzdržana.

Sve lošija kvaliteta kreditnog portfelja

Kvaliteta kreditnog portfelja banaka nastavila se pogoršavati u 2010. uslijed smanjenog obujma gospodarske aktivnosti, koji je doveo do problema s likvidnošću poduzeća, te nižih dohodaka kućanstava.

Prema vrstama kredita stanovništvu, najviši udio loših kredita od 11,1 posto je kod kategorije ostalih kredita (nenamjenski, potrošački, prekoračenja), dok je udio loših kredita u stambenima, kreditima za kupnju automobila te kartičnima znatno niži i kreće se do 4 posto.

Uz opće prilike značajan utjecaj na kretanje kredita, posebice kredita stanovništvu, imala je i razina aktivnih kamatnih stopa koje su se, unatoč stabilnom spreadu na CDS, niskim referentnim kamatnim stopama te nižim pasivnim kamatama, zadržale na razinama višim od razdoblja prije izbijanja krize te se kretale oko 8 posto na kredite s valutnom klauzulom (kao i u 2009.), odnosno oko 10,4 posto u prosjeku na kunske kredite, što je posljedica povećane rizičnosti zajmoprimaca.

Rast depozita pak lani je iznosio umjerenih 4,8 posto na godišnjoj razini, pri čemu su građani povećali sklonost štednji te su depoziti stanovništva porasli za 8,1 posto. (Hina/MJ)