Čelnici eurozone vjerojatno će na summitu dogovoriti povećanje zajmodavnih kapaciteta Međunarodnog monetarnog fonda za 150 milijardi eura i uspostavu europskog stalnog kriznog fonda prije zacrtanog roka kako bi se uspješno dokončala dužnička kriza, kazao je visoki izvor u eurozoni.

MMF će dobiti novac putem bilateralnih zajmova središnjih banaka 17 zemalja eurozone, kako bi se poštedjele ionako zadužene vlade, dodao je izvor.

Novac bi trebao povećati zajmodavne kapacitete MMF-a kako bi imao dovoljno sredstava da pritekne u pomoć eurozoni, s obzirom na snažan skok troškova zaduživanja Španjolske i Italije, za koje tržišta strahuju da možda neće moći uredno servisirati svoje obveze. Bilateralni zajmovi središnjih banaka riješili bi problem strogog mandata koji ECB-u ne dopušta da financira deficite članica eurozone. Još nije jasno je li MMF uopće spreman sudjelovati u takvom aranžmanu i u kojoj mjeri.

Doprinos zemalja izvan eurozone

Dužnosnici eurozone nadaju se pritom da će zemlje izvan eurozone također dati doprinos, primjerice u iznosu dodatnih 50 milijardi eura, čime bi povećanje zajmodavnih kapaciteta MMF-a bilo zaokruženo na 200 milijardi eura, dodaje izvor. Zemlje izvan eurozone još se nisu definitivno očitovale o doprinosu, budući da je po njima prva na potezu eurozona.

Čelnici eurozone vjerojatno će također objaviti odluku o uspostavi stalnog europskog kriznog fonda, Europskog stabilizacijskog fonda (ESM), već u idućoj godini, odnosno godinu ranije no što je planirano, kazao je prvi izvor.

Drugi je izvor kazao da bi MMF-ovi kapaciteti mogli biti povećani u sljedeća dva do tri mjeseca. Ukupni će zajmodavni kapacitet ESM-a iznositi 500 milijardi eura, od čega bi zemlje članice trebale uplatiti 80 milijardi eura, i to u razdoblju duljem od pet godina, što znači da bi zajmodavni kapacitet fonda u startu bio manji nego što je sada. Dodatnih 620 milijardi eura trebalo bi biti raspoloživo u obliku vrijednosnih papira koji bi se mogli unovčiti po potrebi. (Hina/jk)