A.T. Kearneyeva studija globalnog bogatstva i potrošnje, temeljena na analizi 86 zemalja svijeta tijekom razdoblja od 30 godina, najavljuje porast potrošnje na dobra i usluge za 43 posto, odnosno 12 bilijuna dolara do 2020. godine. Četvrtinu tog iznosa činit će Sjedinjene Američke Države (SAD), a slijede ih zemlje BRIK-a: Kina, Indija, Brazil i Rusija. Gotovo polovica rasta potrošnje odnosi se na trajna dobra i usluge, transport te zdravstvenu skrb, desetina otpada na hranu, a tek tri posto na obuću i odjeću.

Studija analizira kako građani na različitim tržištima troše svoj novac i kako se s vremenom njihova potrošnja mijenja. Dok se s jedne strane potrošači mijenjaju predvidivo u skladu s rastom bogatstva države te njihovi obrasci potrošnje sazrijevaju, studija pokazuje kako ponašanje potrošača nije pod utjecajem zemljopisnih granica ili kulture.

Tako se Hrvatska u studiji konzultantske kompanije A.T. Kearney našla uz bok država poput Argetine, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Estonije, Gvatemale, Mađarske, Irana, Latvije, Litve, Makedonije, Meksika, Poljske, Rumunjske, Rusije, Srbije, Slovačke, Turske, Turkmenistana i Urugvaja. Očekuje se da će od navedenih zemalja jedino Srbija, Bugarska i Mađarska u nadolazećim godinama napredovati u skupinu zrelih tržišta.

Studija je definirala 12 globalnih obrazaca potrošnje koji su stabilni tijekom dugog razdoblja, a temeljem njih i analize potrošnje po zemlji, grupirali smo ih u četiri velike skupine potrošača: osnovna, u nastajanju, rastuća i zrela. Hrvatska spada u rastuću grupu potrošača, s oko 600 milijuna ljudi koji troše 2,5 bilijuna dolara godišnje, a očekuje se da će njihova populacija do 2020. biti jednaka uz porast potrošnje od 1,1 bilijun dolara ili grubo rečeno 10 posto ukupnog rasta globalne potrošnje. Na ovim tržištima se potrošači manje fokusiraju na osnove potrebe, s balansiranom potrošnom na osobnu njegu i zabavu. Relativno puno troše na telekomunikacijske usluge, dok se manje troši na zdravstvenu njegu zbog još uvijek visoko nacionaliziranog zdravstvenog sustava država, objasnio je partner i potpredsjednik konzultantske kuće A.T. Kearney Branko Žibret.

Tržišta u nastajanju

Dvije trećine današnje populacije spada u osnovnu skupinu potrošača, koja čini svega 2 posto rasta potrošnje, a u nju, među ostalim, spadaju i Indija i Azerbajdžan, za koje se očekuje da će do 2020. godine preći u skupinu potrošača u nastajanju. U osnovnoj skupini su zemlje koje čine 35 posto stanovništva svijeta, te 45 posto rasta potrošnje u ovom desetljeću. U nju spadaju i Kina, Brazil, Ujedinjeni Arapski Emirati, Južnoafrička Republika, Sjeverna Koreja i sl. U skupini zrelih potrošača spada tek 1.2 milijardi ljudi, koji troše čak 20 bilijuna dolara godišnje, odnosno ostalih 45 posto rasta potrošnje do 2020. godine. U ovoj skupini su zemlje poput Australije, Kanade, Njemačke, Indonezije, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a. „Dok zrela tržišta i dalje ostaju važna za kompanije koje nude dobra i usluge, do 2020. godine više od trećine svjetske potrošnje će doći iz tržišta u nastajanju i to ih čini iznimno privlačnim globalnim kompanijama“,  rekao je Žibret.

A.T. Kearneyeva studija dala je uvid i u neke iznenađujuće podatke. Primjerice, dok najsiromašniji potrošači troše najveći udio svog novca na najpotrebnije stvari za preživljavanje -– hranu i sok, oni su također grupa koja najviše troši na duhan. S druge strane, najbogatiji potrošači imaju viši postotak diskrecijske potrošnje i dominiraju ne samo kategorijama poput boravka u hotelima i financijskih usluga, već i bolničkih i ambulantnih usluga, kao i novina i časopisa.

Ova studija daje globalnim proizvođačima i maloprodaji ključne informacije za razvoj tržišnih i brend strategija. Koristeći uvide iz studije, moguće je skrojiti portfelje brendova i proizvoda za pojedina tržišta na temelju budućih obrazaca potrošnje. Primjerice, određeni proizvođač duhana može pronaći zanimljivim snažnu negativnu korelaciju koju smo otkrili između stopa nezaposlenosti među ženama, stopa pušenja među muškarcima i potrošnje na osobnu njegu, zaključuje Žibret. (ps/jk)