Hrvatska je od uvoza iz EU lani ostvarila 69 milijuna eura carinskih prihoda, bez kojih će ostati u potpunosti, dok će nakon pristupanja 75 posto svih carinskih prihoda ostvarenih s osnove uvoza iz ostalih zemalja postati prihodom Europske zajednice.

Pod pretpostavkom da bi Hrvatska na tržištu Cefte mogla zabilježiti pad izvoza sličnim intenzitetom kao zemlje koje su u EU ušle u prethodna dva vala proširenja, procjenjuje se da bi hrvatski izvoz mogao pretrpjeti štetu između 0,1 i 0,2 posto BDP-a, odnosno do 0,1 milijardu eura – izračunali su analitičari Hrvatske narodne banke u najnovijem Biltenu, prenosi novilist.hr.

Povećanje uvoza poljoprvivrednih i prehrambenih proizvoda

Iz HNB-a napominju da nakon što Hrvatska 1. srpnja 2013. postane 28. članicom EU, smanjeni izvoz i povećani uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u prvoj godini članstva mogli bi dovesti do pogoršanja vanjskotrgovinske bilance za oko 0,5 posto BDP-a, odnosno za oko 0,2 milijardi eura.

Iz središnje banke poručuju i da je, osim skretanja trgovine, ulazak spomenutih zemalja u EU, zahvaljujući slobodnoj razmjeni, rezultirao i dodatnim povećanjem obujma trgovine gdje je dio skuplje domaće proizvodnje zamijenjen jeftinijim uvoznim proizvodima, pa je tako svim novim članicama nakon ukidanja carina uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz EU znatno porastao već u prvoj godini članstva. (sh)