Izmjenama i dopunama proračuna za ovu godinu neće se povećavati niti smanjivati ni prihodi niti rashodi, već se se preraspodjelom unutar proračunskih stavki pokriti izdaci za zaposlene u javnom sektoru, koji nisu smanjeni u skladu s planovima, izjavio je ministar financija Slavko Linić. 

Prilikom potpisivanja ugovora o zajmu između hrvatske i međunarodne banke za obnovu i razvoj Linić je, odgovarajući na novinarski upit da li će se zbog potpisivanja ugovora o privatizaciji Brodosplita ići na rebalans proračuna ponovio da toga neće doći, već se se ići u izmjene i dopune proračuna, ali ne zbog Brodosplita. Time se neće povećavati niti smanjivati prihodi i rashodi proračuna, već će se sredstva preraspodijeliti unutar proračunskih stavki kako bi se, smanjenjem izdataka za neke od projekata koji se ne provode po planu pokrili troškovi za zaposlene u javnom sektoru, gdje nije postignuta očekivana ušteda. U sklopu toga će se osigurati i sredstva za Brodosplit, kazao je Linić.

Novinari su od Linića tražili i komentar prošlotjednog govora guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Borisa Vujčića koji je kazao da je "zabrinjavajuće da se umjesto nove, drukčije ekonomske politike, u zadnje vrijeme ponovno nude obrasci starih propalih politika". Linić je na to odgovorio da od guvernera treba zatražiti pojašnjenje što su to stari modeli ekonomske politike. Kriza u hrvatskom gospodarstvu je enormna, potpuno su uništene kapitalne vrijednosti u trgovačkim društvima, koje su nedovoljne i za održavanje proizvodnje, a kamoli za investiranje. Ove je godine došlo do smanjivanja fiskalnog opterećenja smanjenjem cijene rada i skidanjem parafiskalnih nameta, a proračunski deficit i dalje iznosi 10 milijardi kuna, odnosno 3,2 posto BDP-a. U takvoj situaciji pitanje je što dalje učiniti u fiskalnoj politici, osim štednje, kazao je Linić.

Državne investicije bez rezultate, a privatnici ne traže kredite

Državne investicije nisu dale rezultata, a interesa za kredite za investicije u privatnom sektoru nema, iako sredstava ima, a i Vlada je spustiti cijenu tog kapitala, npr. preko HBOR-a na nešto preko tri posto. Interesa nema, jer nismo proveli restrukturiranje tvrtki i s time će se krenuti s provedbom zakona o financijskom poslovanju, rekao je ministar financija te istaknuo da on nije "primjetio da su to stare ekonomske metode".

Vlada aktivno pokušava s bankama konsolidirati financijsko stanje u trgovačkim društvima i nastojat će štednjom rasteretiti gospodarstvo. Da bi pomogli tom gospodarstvu i omogućili mu manje opterećenje, išlo se na povećanje PDV-a, cijene energenata, štednju u javnom sektoru i sl., što znači da bi najviše prava na žalbu zapravo imali građani, kazao je Linić. (Hina/HT)