Uz pogoršanje povjerenja potrošača i nadalje nisku razinu poslovnog pouzdanja te veliku neizvjesnost u međunarodnom okružju ukupna kretanja i dalje ne upućuju na početak oporavka gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj, ocjenjuju analitičari Hrvatske narodne banke u objavljenoj Informaciji o gospodarskim kretanjima. 

Ističu kako je prema mjesečnim pokazateljima realna aktivnost u trećem tromjesečju nastavila stagnirati, pri čemu je dobra turistička sezona imala pozitivnu ulogu. Nastavila su se negativna kretanja na tržištu rada, a inflacija je porasla odražavajući kretanja na svjetskim tržištima, napose cijena energije i hrane. Za kumulativne proračunske prihode i dalje se bilježi znatan rast, no ostvaren je i rast rashoda, suprotno originalnom proračunu. Analitičari središnje banke napominju kako mjesečni podaci za treće tromjesečje 2012. upućuju na nastavak stagnacije ukupne gospodarske aktivnosti.

Povoljnija kretanja u trgovinskoj djelatnosti rezultat su prije svega potrošnje stranih turista, a zabilježen je i godišnji porast broja turističkih noćenja. Rast industrijske proizvodnje u odnosu na prethodno tromjesečje vidljivo se usporio, dok se kod građevinske aktivnosti nastavila kontrakcija. Na rast ukupnoga robnog izvoza od 4,8 posto (sezonski prilagođeno) u trećem tromjesečju 2012., u odnosu na prethodno tromjesečje, uvelike je djelovao zamjetan oporavak izvoza brodova, a blago je porastao i izvoz nafte i naftnih derivata, dok je izvoz ostale robe stagnirao.

Upozoravaju kako su se tijekom trećeg tromjesečja 2012. intenzivirala negativna kretanja na tržištu rada. Zaposlenost se nastavila ubrzano smanjivati, a nezaposlenost povećavati, nakon privremene stabilizacije u razdoblju od ožujka do lipnja. Nominalne plaće stagniraju od početka godine, dok se kupovna moć tih plaća tijekom trećeg tromjesečja nastavila smanjivati.

Rast inflacije i inozemne zaduženosti

Inflacija potrošačkih cijena znatno se ubrzala, zbog čega se povećala godišnja stopa inflacije s 4,0 posto u kolovozu na 5,0 posto u rujnu. To odražava prije svega šokove na strani ponude, napose porast cijena energije i prehrane povezan sa sušom u ljetnim mjesecima. Temeljna se inflacija također ubrzala, s 1,5 na 1,9 posto.

Porast inozemne zaduženosti tijekom prve polovine 2012. bio je uglavnom potaknut zaduživanjem središnje države, no nije se nastavio u srpnju i kolovozu. Pod utjecajem razduživanja drugih sektora ukupan se bruto inozemni dug zato tijekom srpnja i kolovoza smanjio za 0,7 milijardi eura te je na kraju kolovoza iznosio 45,8 milijardi eura. Smanjenju obveza prema inozemstvu poglavito je pridonijelo uobičajeno sezonsko razduživanje poslovnih banaka.

Prema iznesenim podacima, prihodi konsolidirane središnje države tijekom prvih osam mjeseci bili su 3,3 posto viši u odnosu na isto razdoblje 2011. Rashodi konsolidirane središnje države povećali su se pak za 1 posto iako je proračunom za 2012. predviđeno njihovo značajno smanjenje. Ukupni fiskalni manjak smanjen je za 1,5 milijardi kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te je u razdoblju od siječnja do kolovoza iznosio 8,7 milijardi kuna. Pritom je manjak uglavnom financiran novim zaduživanjima, pa je dug središnje države nastavio snažno rasti i dosegnuo je na kraju kolovoza 173,3 milijardi kuna, što je povećanje od 19,4 milijardi kuna u odnosu na kraj 2011, navode iz HNB-a. (Hina/HT)