Republika Hrvatska na samom je pragu ulaska u Europsku uniju. To je izazovno vrijeme za nove prilagodbe i vrijeme brojnih promjena, a jedna od pozitivnih promjena svakako je i potreba ostvarivanja ciljeva zadanih europskim direktivama i strategijama.

Zbog fokusa Europske unije, koja svojom regulativom potiče zemlje članice na ulaganja u različite oblike proizvodnje “čiste” energije i energetsku efikasnost, broj upita klijenata zainteresiranih za financiranje takvih projekata je sve veći, a time je i odluka da se klijentima posveti posebna pažnja u njihovim zahtjevima, sve opravdanija. Kroz specijalizirani punkt posvećen njihovim specifičnim potrebama, Zagrebačka banka klijentima zainteresiranima za ulaganja u obnovljive izvore energije pruža stručnu pomoć potrebnu za realizaciju njihovih projekata. Klijente se, korak po korak, od početka do kraja, prati u financiranju konkretnog prijedloga projekta.

Zagrebačka banka surađuje s brojnim konzultantima i stručnjacima na području obnovljivih izvora energije, a financijskim savjetima i praćenjem klijenata potvrdila je vodeću ulogu također i u financiranju projekata iz ove domene. Trenutno su klijentima najviše u fokusu ulaganja u fotonaponske elektrane i vjetroelektrane, te postrojenja na biomasu i bioplin.

Fotonaponske elektrane su zbog relativno malog iznosa početne investicije kao i jednostavne procedure najzastupljenije na tržištu. Ovdje se u najvećem broju slučajeva radi o manjim snagama elektrana od 10 kW do 30 kW čiji se troškovi okvirno kreću od 150.000 kuna do 400.000 kuna. Efikasnost fotonaponskih panela ovisi o lokaciji, godišnjem dobu i vrsti instaliranog sustava, no u svakom pogledu isplativost je vidljiva već kroz nekoliko godina.  

Vjetroelektrane predstavljaju najveći potencijal među projektima obnovljivih izvora energije u nas upravo zbog specifičnog geografskog položaja Republike Hrvatske te time i brojnih “vjetrovitih“ lokacija. Govoreći o vjetroelektranama govorimo o velikim projektima i po snazi i po vrijednosti investicije. Kompleksna procedura, potrebna višegodišnja mjerenja vjetra na lokaciji planirane izgradnje vjetroelektrane, proširivanje pristupnih puteva, a često i izgradnja trafostanica, sve su to dodatni troškovi na koje investitor mora računati. Ipak, sve navedeno lakše je provesti ukoliko uz sebe imate pouzdanog partnera. U financiranju vjetroelektrana Zagrebačka banka je lider na tržištu što ukazuje na veliku razinu povjerenja koje nam poklanjaju klijenti.

Bioplinska postrojenja i postojenja na biomasu svojevrstan su zatvoreni sustav u kojem nema otpada. Kao sirovine kod bioplina se najčešće koriste silaža i stajski gnoj, a kod biomase drvna sječka poljoprivredni i komunalni otpad te razni industrijski ostaci. Glavni finalni produkt takvih postrojenja su električna i toplinska energija. Zbog velikog broja farmi najveći potencijal za bioplinska postrojenja nalazimo u Slavoniji.

Autor: Tamara Perko, Zagrebačka banka

Sveukupni potencijal u razvoju projekata iz domene obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti je velik, a hrvatsko tržište to postupno počinje prepoznavati. Zagrebačka banka financira, prati i potiče takve investicije, a dosadašnja kvalitetna suradnja s našim klijentima daje nam pravo na optimizam te vjerujemo da ćemo i u ovoj godini biti dio priče uspješno realiziranih projekata.