GfK-ova analiza kretanja prihoda i troškova u kućanstvima Hrvatske u 2010. godini ukazuje na nedostatne prihode kod gotovo 80% kućanstava. Lani je jedno prosječno hrvatsko kućanstvo raspolagalo mjesečno s oko 6.320 kuna ili na razini godine to iznosi ukupno oko 75.836 kuna.

Prihodi su najviši u Zagrebu (oko 7.560 kuna / u 2009. g.  iznosili su 7.630 kuna), te Istri, Primorju i G. Kotaru  (7.180 kuna / u 2009. g. su bili su  7.630 kuna), a najmanji u Slavoniji  (4.750 kuna / u 2009. g. bili su  5.360 kuna). S druge strane, prema subjektivnoj procjeni ispitanih, potrebni prihodi za zadovoljenje osnovnih troškova / potreba obitelji trebali bi iznositi u prosjeku mjesečno oko 8.660 kuna ili, na primjer, za četveročlanu obitelj to iznosi čak oko 11.000 kuna mjesečno. Razlika između potrebnih i ostvarenih prihoda iznosi u prosjeku oko - 2.340 kuna!

 

Ostvareni prihodi u 2010. godini:

 

-      veće od potrebnih  ima samo oko 9% kućanstava
       (2009.=10%; 2008.= 12%)

-     „točno koliko im treba“  ima oko 11% kućanstava

      (2009.=15%; 2008.g.  17%)

-      ostvarene prihode  niže od potrebnih ima  oko 77%  kućanstava u

      2010. g. (2009.g= 71% ; 2008.g.  68%)

-      oko 3% ispitanika nije željelo dati odgovor.

Usporedi li se ostvarene i potrebne prihode kod kućanstava koja nemaju dovoljno, dolazi se do podatka da bi u prosjeku njihova potrebna primanja trebala biti čak 67% veća od sada ostvarenih.Najviša pojedinačna stavka u kućnom budžetu i  dalje otpada na hranu i piće – oko 32%. Doda li se tome i troškove stanovanja proizlazi da 52% svojih prihoda kućanstva troše na zadovoljenje egzistencijalnih potreba.

U odnosu na 2009. godinu smanjio se udio kućanstava koja su imala troškove za sve kategorije troškova osim hrene i pića te ukupnih troškova stanovanja i fiksnog telefona. Posebno se pak smanjio broj kućanstava koja imaju troškove odjeće i obuće (s 90 na 80%), manje kućanstava izdvaja za kulturu, rekreaciju i zabavu (sa 60 na 51%), manje je izdvajalo za trajna potrošna dobra ( s 51% na 35%) te na ostale troškove (sa 60 na 46%).

Promatra li se pojedinačni iznos troška zapaža se da su iznosi za kredite porasli za 16%. Narasli su i izdaci za stanovanje, prometni troškovi, obrazovanje... Na drugoj strani, štedi se na hrani i piću, manje se daje za odjeću i obuću, trajna potrošna dobra, cigarete, mobilni telefon... (PS/mš)