Hrvatski bruto domaći proizvod pao je u trećem tromjesečju 1,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je manji pad nego u prethodnom kvartalu, ali veći nego što se očekivalo. 

Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je BDP u trećem kvartalu pao 1,9 posto, što je četvrti kvartal zaredom kako gospodarstvo pada. To je manji pad nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP potonuo 2,2 posto, ali veći od procjena. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, očekivalo je u prosjeku da je gospodarstvo u trećem kvartalu oslabilo 1,5 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 1 do 1,9 posto.

Dok ne vidimo detaljniju objavu BDP-a teško je analizirati, no možemo pretpostaviti da je došlo do pada osobne i državne potrošnje, smanjenih investicija, a vjerojatno je i doprinos turističke potrošnje bio manji od očekivanja, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. Sporiji pad BDP-a u trećem nego u drugom tromjesečju zahvaljuje se dobroj turističkoj sezoni. Tijekom ljeta bilježili su se dobri fizički pokazatelji iz turizma. No, čini se da je potrošnja turista bila opreznija nego što se procjenjivalo, ponajviše zbog pada povjerenja potrošača tijekom ljetnih mjeseci u većini europskih zemalja, kaže Šantić, koji ostaje pri svojoj ranijoj prognozi da bi u cijeloj ovoj godini pad gospodarske aktivnosti mogao iznositi oko 2 posto.

Domaće gospodarstvo slabi još od početka 2009. godine. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni. Posljedica je to slabosti domaće potrošnje zbog pogoršanja situacije na tržištu rada, odnosno rasta nezaposlenosti. Na domaće gospodarstvo loše utječe i nova recesija u gospodarstvu eurozone, našem najvećem vanjskotrgovinskom partneru. Zbog toga je oslabila potražnja tih zemalja za uvoznim proizvodima, pa posljednjih mjeseci pada i hrvatski izvoz.

I u četvrtom tromjesečju gospodarstvo će pasti, smatra Šantić, koji stabilizaciju aktivnosti očekuje iduće godine. Procjenjuje da bi BDP u 2013. mogao stagnirati, moguće blago porasti, što bi, kaže Šantić, bio uspjeh, s obzirom na sadašnje trendove i očekivanja za eurozonu, za koju će 2013. godina biti izazovna. Očekujem scenarij koji uključuje smirivanje u međunarodnom okruženju, dakle rješenje dužničke krize u eurozoni, pa bi se pozitivniji trendovi u domaćem gospodarstvu mogli zabilježiti u drugoj polovini iduće godine. No, to će ovisiti i odlukama hrvatskih vlasti, zaključuje Šantić. (Hina/HT)

Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter