Radimir Čačić, potpredsjednik vlade i ministar gospodarstva u razgovoru za Novi list najavio je projekt vjetroelektrana na platformama u Jadranu, vrijedan 2 milijarde eura, koji bi ostvario sinergiju brodogradnje i energetike.

Na pitanje tko i kada otvara stečaj u Kraljevici i ima li šanse za očuvanje brodograđevne djelatnosti, Čačić je rekao kako je on osobno predložio da se ljudima da maksimalna otpremnina po kolektivnom ugovoru. Moramo u idućih desetak dana odraditi sa stečajnim upraviteljem pregovore s kupcima, jer su u škveru dvije novogradnje. Želimo jasnu sliku hoće li tražiti penale ili će platiti i preuzeti brodove. Stečaj je otvoren, a bit će pokrenut čim dobijemo odgovore kako završiti priču s tim brodovima, dakle za desetak dana, komentirao je ministar Kraljevicu.

Govoreći o budućnosti brodogradilišta, Čačić je na pitanje što bi brodogradilišta mogla sutra proizvoditi objasnio kako je potrebno ispoštovati agendu 20:20:20, koja predviđa proizvodnju 20 posto energije iz obnovljivih izuvora do 2020. godine, a problem je nedostatak potrebne infrastrukture.

U toj agendi imamo šest komponenti: 1200 megavata vjetra, 45 megavata solarne energije, 140 megavata u kogeneraciji biomase, 40 megavata komunalni otpad, 20 megavata geotermalna energija uz male hidrocentrale od 10 do 100 megavata. Kod solarne energije u sedam godina se nije napravilo ništa, odnosno samo 500 kilovata, što je investicija od milijun eura, objasnio je Čačić.

Platforme na moru su rješenje

Osvrnuo se i na slab interes građana za solernu energiju. To će se promijeniti, kazao je Čačić te dodao kako  ovih dana na Vladu ide materijal u kojem smo regulirali ukidanje svih dosad potrebnih dozvola, a bilo ih je šezdesetak s rokom ishođenja iznad jedne godine. Umjesto njih će vam biti dovoljan jedan zahtjev nakon čega ćete dobiti od HROTE ugovor da možete postaviti na svoj krov solarne fotopanele, a u kombinaciji s termalnom energijom će biti posebno poticana. Istog trenutka možete zvati instalatera, staviti panele i početi proizvoditi energiju koja će vam se plaćati 3,16 kuna kroz 14 godina.

Iako je za građane to odlična opcija, a ulaganje bi se vratilo za prosječno 8 godina, ukupna snaga je relativno mala i najvažnije je učešće energije vjetra. Po preuzetim obvezama moramo napraviti 1200 megavata. To je investicija u iznosu oko 1,5 milijuna eura za svaki megavat vjetroelektrana, pa znamo da okvirno govorimo o dvije milijarde eura investicija i to bez da smo dotaknuli potencijal off shore projekata. Te vjetroelektrane na moru, ne na otocima, su posebno učinkovite, pa su i platforme na moru rješenje.

''3. maj'', ''Viktor Lenac'', ''Brodosplit'' i drugi tu apsolutno imaju otvoren prostor. Imamo situaciju kod postojećih vjetroelektrana da često ni temeljni kamen nije iz Hrvatske, već je transportiran izvana. Nema niti jednog šarafa iz Hrvatske. Sada ćemo ići na poticaj proizvodnje u Hrvatskoj, zaključuje Čačić. (jh)

Izvor: www.novilist.hr
Foto: Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL