Europska unija (EU) kroz različite instrumente potiče zaštitu okoliša, borbu protiv klimatskih promjena, proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i energetsku učinkovitost. U strateškom dokumentu EU do 2020. godine (Europa 2020), klimatske promjene i sektor energetike prioritetna su područja Europske komisije u ostvarenju pametnog, uključivog i održivog razvoja. Hrvatska do pristupanja EU koristi pretpristupni program IPA i neke Programe Unije (poput Sedmog okvirnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj, Okvirni program za konkurentnost i inovacije) iz kojih se potiču i „zeleni“ projekti.

Ulaganja u zaštitu okoliša i energetiku koja se sufinanciraju iz programa IPA

Program IPA sastoji se od pet komponenti i gotovo sve komponente ovog programa pokrivaju teme poput zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. U prvoj komponenti programa IPA, projekti vezani uz ovu tematiku uglavnom se odnose na usklađivanje našeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU u području zaštite okoliša i energetike te jačanje kapaciteta institucija koje su nadležne za provedbu projekata vezanu uz zaštitu okoliša ili razvoj energetskog sektora.

Zaštita okoliša obuhvaćena je i programima prekogranične suradnje u drugoj komponenti programa IPA. Korisnici takvih projekata najčešće su jedinice lokalne i regionalne samouprave, javna poduzeća i ustanove te neprofitne organizacije, a projekti trebaju imati neprofitni i prekogranični karakter.

U trećoj komponenti programa IPA koja se sastoji od tri pod-komponente, IPA IIIb komponentom pokriveni su sektori vodnog gospodarstva i gospodarenja krutim otpadom. Korisnici potpora su javna komunalna poduzeća, a za sufinanciranje takvih velikih infrastrukturnih projekata resorna ministarstva pripremaju liste projekata koji se kandidiraju prema Europskoj komisiji. Treća komponenta programa IPA pokriva i sektor regionalne konkurentnosti (IPA IIIc), u okviru kojeg se u zadnjem kvartalu godine očekuje objava javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava malim i srednjim poduzetnicima za ulaganje u tehnologije i proizvodne metode koje promiču zeleno gospodarstvo, kao i jačanjem razvojnih potencijala za nove i konkurentne proizvode u skladu s eko i drugim međunarodnim standardima.

Peta komponenta programa IPA za poljoprivredna gospodarstva i poslovne subjekte daje najviše mogućnosti. Poljoprivredna gospodarstva u okviru Mjere 101 programa IPARD (peta komponenta programa IPA) u sektorima mljekarstva, govedarstva, svinjogojstva, peradarstva i sektoru jaja mogu ostvariti potporu za:

 a) ulaganja u izgradnju, rekonstrukciju i opremanje građevina za obradu otpadnih voda, popratnih energetskih objekata, uključujući uređaje za obradu otpadnih voda i opremu za sprečavanje onečišćenja zraka, te za

b) ulaganja u izgradnju i opremanje bioplinskih postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (gnojiva i drugog organskog otpada) na farmi.

Obrti, zadruge i trgovačka društva u okviru Mjere 103 programa IPARD u sektorima mlijeka i mljekarstva, preradi mesa, ribarstva, prerade voća i povrća mogu dobiti potporu za ulaganja vezana za dostizanje EU standarda u zaštiti okoliša (obradi otpadnih voda, filtriranju zraka i rashladnim sustavima). Mjerom 302 programa IPARD potiče se ulaganje u izgradnju, rekonstrukciju i opremanje elektrana i kogeneracijskih postrojenja na bioplin na poljoprivrednom gospodarstvu. Korisnici Mjere 302 su fizičke osobe i mikro poduzeća.

Također, općine i gradovi do 10.000 stanovnika u okviru Mjere 301 mogu dobiti potporu za ulaganja u izgradnju, rekonstrukciju i opremanje toplinskih sustava koji koriste biomasu iz poljoprivrede i šumarstva.

Natječaji za sve Mjere programa IPARD objavljuju se u Narodnim novinama i na internetskim stranicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (www.apprrr.hr), dok se natječaji za male i srednje poduzetnike u okviru IPA IIIc Regionalna konkurentnost objavljuju na stranicama Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (www.safu.hr).

Kako osigurati sredstva za provedbu projekta?

 Za projekte korisnici moraju osigurati sufinanciranje i iz vlastitih sredstava jer EU najčešće financira do 75% iznosa projekta. Osim toga, u IPARD projektima korisnici prvo trebaju financirati projekt vlastitim sredstvima ili iz kredita, a potporu iz programa IPARD dobivaju po završetku odobrene investicije.

Uloga banke je stoga najvidljivija u IPARD projektima. Zagrebačka banka u svojoj ponudi ima posebno prilagođene kreditne linije s povoljnim uvjetima financiranja. Budući da su modeli sufinanciranja projekata u strukturnim fondovima isti kao i u programu IPARD, a da je iz strateških dokumenata EU vidljivo da će se do 2020. godine poticati ulaganja u borbu protiv klimatskih promjena, zaštitu okoliša, proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovitost, Zagrebačka banka će i dalje prilagođavati proizvode i usluge potrebama korisnika EU fondova i na taj način podržavati provedbu EU projekata u Hrvatskoj. 

Autor: Martina Sedmak, EU desk Zagrebačke banke
martina.sedmak@unicreditgroup.zaba.hr