Franšizno poslovanje u Hrvatskoj prisutno je već četrdesetak godina, ali unatoč tome još nije, kao u Europi i svijetu, opće prihvaćen model poslovanja i ulaska u poduzetništvo, no ove je godine po prvi put temeljem suradnje nacionalne franšizne udruge i Ministarstva poduzetništva i obrta u okviru plana "Poduzetnički impuls" pokrenut i pilot projekt "Franšizno poslovanje" u sklopu kojeg se dodjeljuju bespovratne potpore za ulazak u franšizno poslovanje.

To bi mogla biti prekretnica za franšizno poslovanje u Hrvatskoj, ističe u razgovoru za Hinu predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje u Hrvatskoj Liljana Kukec uoči 7. po redu međunarodnog franšiznog foruma koji će se u Zagrebu u organizaciji te udruge i Veleučilišta Vern održati sredinom ovog tjedna.

Ministarstvo je za potpore kroz pilot projekt "Franšizno poslovanje" predvidjelo ukupno milijun kuna, a za korisnike minimalna potpora može biti 25 tisuća kuna, dok je maksimalna 150 tisuća kuna.

Očekujući da za franšizno poslovanje u Hrvatskoj dolazi bolje vrijeme, Kukec naglašava kako bi tome, osim potpora Ministarstva, mogao pridonijeti i ove godine pokrenut kolegij Franšizno poslovanje u sklopu studija Ekonomija poduzetništva na Vernu.

Slaba razvijenost poduzetništva

Slabije prihvaćanje modela franšiznog poslovanja u Hrvatskoj objašnjava općenito još slabom razvijenošću poduzetništva, sporim i neučinkovitim pravnim sustavom koji tako teško može zaštiti prava primatelja i davatelja franšize, kao i nedovoljnim znanjem institucija, banaka, konzultanata i šire javnosti o tom načinu poslovanja.

Ipak, situaciju u tome u Hrvatskoj, iako je daleko ispod razine zemalja EU-a, SAD-a i drugih, ocjenjuje relativno dobrom, jer, po procjeni Udruge, u Hrvatskoj trenutno radi oko 170 franšiznih brendova na oko 950 prodajnih mjesta koji zapošljavaju oko 17 tisuća ljudi.

Za veličinu hrvatskog tržišta to je, kaže, vrlo zanimljiv broj, kao i to što se to tržište polako, ali ipak razvija i raste u broju franšiznih koncepata koji ulaze u zemlju, ali i u broju domaćih tvrtki koji se odlučuju za taj način poslovanja što im pomaže i u povećanju konkurentnosti.

Nedovoljna informiranost

Ono što zabrinjava je što se u gotovo svim europskim zemljama odnos između domaćih i stranih brendova kreće oko 50 posto, dok je u Hrvatskoj odnos domaćih prema stranim brendovima 20 prema 80 posto. U Italiji je to primjerice dignuto na čak 96 posto u korist njihovih brendova, u Francuskoj iznosi 88 posto, Poljskoj 72 posto, Njemačkoj 80 posto, a u susjednoj Sloveniji 50 posto.

Nizak postotak hrvatskih franšiznih brendova na domaćem tržištu objašnjava nedovoljnom informiranošću domaćih tvrtki o tom poslovanju pa se slabije i odlučuju na taj način širiti poslovanje, a svemu bi, smatra, pomoglo istraživanja čiji bi rezultati pridonijeli boljem sagledavanju stanja i koji bi bili temelj za jači razvoj, bolju potporu institucija i veću angažiranost banaka u Hrvatskoj za taj segment.

Dobro bi došlo i kreiranje nacionalnog plana razvoja franšiznog poslovanja u sklopu kojeg bi se stvorili registri franšiza prisutnih u Hrvatskoj, zakonske regulative za to poslovanje, što ima većina zemalja EU-a, ali i kreditni poticaji te edukacija na svim razinama. (Hina/jk)