Jeff Bezos, pionir Interneta i osnivač brenda Amazon, kao znatiželjni tinejdžer prenamijenio je garažu svojih roditelja u laboratorij za svoje projekte. Nakon diplome na Princetonu, počinje raditi kao informatičar na Wall Streetu. Usprkos uspješnoj karijeri u jednom od najvećih investicijskih fondova, 1994. godine daje otkaz i osniva internetsku tvrtku, online knjižaru. Posao započinje u svojoj garaži, a nakon testiranja beta verzije Amazona, 1995. godine izlazi na tržište. Tri godine kasnije, tvrtka knjigama dodaje prodaju CD–ova, filmova, odjeće, elektroničke opreme i igračaka. Stalnim rastom, kroz deset su godina dosegli dvadeset milijardi dolara prometa.

Bezos je imao i drugih inovatorskih interesa. 2004. godine osniva tvrtku Blue Origin čija je djelatnost usavršavanje letjelice u svemir, priprema ljudi na život izvan Zemlje, te istraživanje svemirskih prostranstava. 2007. godine razvija elektronički čitač knjiga Kindle koji, kroz prodaju uređaja i knjiga, u svega tri godine dostiže promet od dvije i pol milijarde dolara. Među najnovijim izumima Amazona ističu se kućni robot Echo koji sluša zapovjedi vlasnika i upravlja kućanskim aparatima, Amazon Go – prvi dućan bez blagajni i kontrole u kojem kupci slobodno kupuju i plaćaju mobilnom aplikacijom te Amazon Air – dostava robe u dvorište kupca dronom u roku od svega desetak minuta od narudžbe.

Najnoviji Bezosov kreativni projekt je izgradnja sata vrijednog 42 milijuna dolara na planini pokraj jedne od njegovih kuća u Teksasu. Sat označava svaku godinu koja prođe, sljedećih deset tisućljeća. Poput crkvenih satova, ali samo jednom godišnje, oglašava se zvukom. Bezos se nada da će ovaj izum postati turistička atrakcija i kaže: Sat je simbol dugoročnog razmišljanja. Ono omogućava da ostvarimo sve što inače ne bismo uspjeli.

Ambicija feat & vs. management

Bezosov holding plovi sjajno i postao je jedna od pet najvrjednijih svjetskih kompanija. Ovih dana Hrvatska je zaokupljena problemima našeg, u slično vrijeme nastalog, ali sasvim drukčije upravljanog holdinga, Agrokora. Javnost muče brojna pitanja. Treba li njegove probleme rješavati posebnim zakonom ili sustavno primjenjivati postojeće zakone? Treba li ostaviti i spašavati koncern ili ga podijeliti u više malih, danas još uspješnih poduzeća? Treba li teret pogrešnih odluka iz prošlosti snositi država, vlasnik, banke, dobavljači ili svi zajedno? Kako rasporediti raspodjelu štete po pojedinim državama (Hrvatska, Slovenija, Srbija) i kako kontrolirati „prelijevanje“ problema preko granica? Kojim redoslijedom zadovoljiti očekivanja dobavljača i što uraditi s mjenicama koje dolaze na naplatu sljedeće godine? Rješavanje problema i donošenje odluka najvažniji je problem u životu svakog šefa. Tek kad nastanu problemi i muke, na njima se poznaju pravi junaci. Zato je važna odlika modernih managera razumjeti problemske situacije i snaći se u njima. PS/SŠ

Autor teksta: Velimir Srića

Izvor: Poslovni savjetnik br. 143

Ostatak teksta pročitajte klikom na PDF ikonu