Hrvatska gospodarska komora, uz konzultantsku pomoć Svjetske banke, kroz provođenje Strateškog projekta za podršku inicijativa klastera konkurentnosti, identificirala je poslovne prilike koje u narednih pet do deset godina imaju potencijal za uspjeh i stvaranje dodane vrijednosti gospodarstvu.

Strateški projekt za podršku inicijativa klastera konkurentnosti vrijedan 67,5 milijuna kuna, započeo je u lipnju 2016. godine, a njegov nositelj je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, dok je Hrvatska gospodarska komora partner na projektu. Projekt je sufinanciran 85% iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Operativni program “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.”, dok 15% financiraju projektni partneri, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatska gospodarska komora, u omjerima u skladu s njihovim projektnim aktivnostima.

U ovom trenutku se na globalnoj razini u gospodarstvu događaju promjene i u globalnim lancima vrijednost koji u ukupnoj svjetskoj trgovini tvore udjel od 30%. U kontekstu konkurentnosti izvan svojih granica, Hrvatska treba tražiti prilike koje su identificirane Strategijom pametne specijalizacije. Pomoću metodološkog pristupa poduzetničkog otkrivanja identificirala su se prioritetna područja u kojima imamo kritičnu masu te možemo ostvariti napredak i izvrsnost kroz ulaganje u istraživanje, razvoj i inovacije. Kroz Strateški projekt za podršku inicijativa klastera konkurentnosti, došlo se do 13 područja koji se nazivaju strateški segmenti i za koje postoje ili tek nastaju globalni lanci. Za njih se u idućih pet do deset godina predviđa rast, a konkurencija u globalnim razmjerima još nije velika te tržišta još nisu zasićena”, pojašnjava Domagoj Šarić voditelj Odjela Centra za inovacije i EU projekte Hrvatske gospodarske komore.

Praktični primjeri poslovnih prilika iz provedene analize

Prilike za uspješan ulazak u lance vrijednosti pronalaze se u konkurentnim lokalnim ekosustavima za kontinuirano inoviranje, tehnološkoj sposobnosti, pametnoj logističkoj infrastrukturi i stručnim ljudskim kapacitetima.

Za poduzeća iz farmaceutike i povezanih sektora, analiza je pokazala da će se hrvatske tvrtke sve teže natjecati u segmentima „tableta” i generičkih lijekova, ako proizvode ne povežu s personaliziranom zdravstvenom skrbi i tehnologijama praćenja pacijenata na daljinu. U segmentu nutricionizma, profitirat će tvrtke koje primjenjuju personalizirani pristup gdje prodaju obnavljajuće pretplate u kojima nude nutricionističko savjetovanje, dodatke prehrani i planove svakodnevnih obroka.

Proizvođači hrane trebali bi se usredotočiti na plasiranje jela od svježih sastojaka spremnih za uporabu ili za brzu pripremu. Analize pokazuju kako su potrošači spremni platiti višu cijenu za svježe, zdrave i prehrambene proizvode prikladne za konzumiranje ili brzu pripremu.

Hrvatska energetika, dosad bazirana na rješenjima za hidroelektrane i termoenergetiku, kroz pilot projekte na svojih nekoliko otoka, mogla bi razviti energetski neovisne sustave (micro-grid sustave), integrirajući u postojeću električnu mrežu nove OIE  (sunce i vjetar) s baterijskim sustavima za pohranu energije i pričuvnim napajanjem. Iskorištavanje vlastitih proizvodnih i inovacijskih kapaciteta u svrhu kombiniranja komponenti u sustave mikromreža mogla bi biti prilika za Hrvatsku. Tada bi hrvatska poduzeća diljem svijeta mogla pružati integrirana rješenja, umjesto pojedinačnih proizvoda, gdje je konkurencija snažna. Prilike se mogu povećati i razvojem senzorske tehnologije te integracijom tehnologija temeljenih na internetu stvari (IoT) u usluge gospodarenja otpadom koje se prodaju putem pretplate.

U strateškom segmentu „urbane mobilnosti” prilika je u usklađivanju djelatnosti proizvođača dijelova za automobile s trendovima koji mijenjaju taj sektor. Neki će dijelovi za automobile u potpunosti nestati s tržišta, a novi će nastati. Osmišljavanje inovativnih aplikacija koje će iskoristiti napredak nove tehnologije za komunikaciju vozila s drugim vozilima i okruženjem u ovom strateškom segmentu prilika su za hrvatska poduzeća. Zbog geografskih značajki obale, tu su i strateški segmenti priobalnog pomorskog prometa koji su ujedno i platforma za ispitivanje inovacija poput zelenog pomorskog prometa te pametnog pomorskog prometa. Primjerice, u brodogradnji Hrvatska bi uz Norvešku mogla postati glavni „hub“ za projektiranje i integraciju hibridnih pogona i električnih propulzija, primarno u segmentu putničkih i specijalnih brodova visoke dodane vrijednosti.

Drvna industrija, od „staromodne“ industrije, nefleksibilne serijske proizvodnje i izvoza poluproizvoda i sirovine, mogla bi postati kreativna industrija u kojoj se projektiraju i izrađuju vrhunski luksuzni interijeri za svjetski poznata imena u turizmu i „retailu“. Poduzeća koja dizajniraju, proizvode i ugrađuju drvene interijere po mjeri u jedinstvene prostore, ostvaruju veće marže od onih koja se bave izradom komadnog drvenog namještaja. Komercijalni kupci visoke vrijednosti koji posluju po čitavom svijetu (kao što su luksuzni hoteli i maloprodajne trgovine) stvaraju potražnju za tim uslugama.

Pametna specijalizacija (još uvijek) nije pokrenula prave transformacijske procese našeg gospodarstva i specijalizaciju što joj je i cilj. Trenutno se njezin učinak manifestirao kroz provedenu dodjelu sredstava iz strukturnih fondova i u konačnici statističkog rasta udjela investicija u istraživanje i inovacije. Svakako se slažem da je to dobro, ne ulazeći u tehničke detalje same provedbe natječaja, ali mislim da nije dovoljno i nadam se da će u drugom ciklusu biti više koordinacije i znanja na svim razinama da se usmjeravamo ka stvarnoj specijalizaciji koja će transformirati naše gospodarstvo”, zaključuje Domagoj Šarić, voditelja Odjela Centra za inovacije i EU projekte Hrvatske gospodarske komore. 

(ps/sm)