Motiviranost je skup složenih karakteristika pojedinca bez kojih se znanje i sposobnosti za određene aktivnosti uopće neće ili će se slabo izražavati. S tog stajališta motivacija je izuzetno važna i za uspješnost vođenja i provođenja promjena, jer bez motiviranosti i najveći “znalci” i stručnjaci neće moći pokazati svoja znanja i vještine ako zbog nekog razloga nisu motivirani.

Kako je motivacija jedan od važnijih faktora uspjeha, potrebno joj je posvetiti i više pozornosti. Još je Abraham Maslow 1954. godine postavio hijerarhiju potreba i podijelio ih na psihološke (toplina, sklonište, voda i hrana, seks, izbjegavanje boli), potrebe za sigurnošću, društvene potrebe (tj. odnos s drugima, prijateljstvo), potrebe za samopoštovanjem (priznanje drugih, prihvaćanje) i samoostvarenje (realizacija osobnog potencijala, pobjeda, postignuće). Američki psiholog Clare W. Graves tijekom šezdesetih godina prošlog stoljeće uspostavio je prirodni redoslijed ljudskih potreba

koji počiva na pretpostavci da naši ciljevi odražavaju naše potrebe, a svako ljudsko biće svoje potrebe zadovoljava određenim redoslijedom. U novije vrijeme iz te se teorije razvila teorija spiralne dinamike, čiji su tvorci Gravesovi učenici Don Beck i Chris Cowan. Oni smatraju da ljudske potrebe, a s njima i ciljevi, evoluiraju na predvidiv način i mogu se hijerarhijski poredati u devet stupnjeva (označenih bojama) koji predstavljaju konceptualne modele organizirane oko tzv. mema – bazičnih vrijednosnih sustava ili kolektivne inteligencije, što je primjenjivo na osobnoj i na razini kulture. Sve se teorije i koncepcije slažu u istometek kad zadovoljimo neke od nižih, možemo težiti zadovoljavanju viših potreba.

Motivacija vs. emocije

Motivacija u psihologijskoj znanosti predstavlja jedno od najsloženijih područja, stoga što motivacijski procesi uključuju i čitav niz ostalih psihičkih procesa. Gotovo je nemoguće govoriti o motivaciji, a da se ne spomenu emocije (radost, zadovoljstvo, ponos, ljutnja, sram, osjećaj krivice i dr.) koje prate određeno djelovanje, percepcija (senzorički ulazi iz okoline u osobu) u vezi s poticajima, kognitivni procesi (intelektualni procesi) u vezi s odlukama između više ciljeva ili ličnost (konativne karakteristike koje su od značaja za razumijevanje ponašanja ljudi u određenim situacijama) obzirom na uobičajene obrasce ponašanja u stanju motiviranosti.

Autor teksta: Darko Sambol

Izvor: Poslovni savjetnik br. 128

Ostatak teksta možete vidjeli klikom na PDF ikone