Europska unija digitalnu transformaciju i uspostavu jedinstvenog digitalnog tržišta smatra prioritetom, stoga je neprestano preispituju i mjere. Neslućene promjene koje ona izaziva dovode sve sudionke, dakle sve nas, pred stalno preispitvanje i traženje novih i novih, ne samo alata i metoda već nove filozofije života i upravljanja promjenama, koje su iz minute u minutu.

Četvrta industrijska revolucija, pred vratima pete i n-te revolucije, potaknuta naprednim tehnologijama, inovativnim business modelima i procesima ne samo da se odražava na način koji živimo, učimo, zabavljamo se, već uvelike utječe na sve industrije (reklo bi se sve pore društvenog i gospodarskog života). Tvrtke i to svih veličina i oblika, nanovo i nanovo osmišljavaju biznise donoseći novu vrijednost i pametne proizvode stvarajući puni potencijal rasta povezanog digitalnog jedinstvenog tržišta, procjenjuje se, ostvariti će se 415 milijardi eura novog rasta godišnje. Stoga je upravo strategija jedinstvenog tržišta visoko pozicionirana u prioritetima EU. Sturtup i scaleup inicijativa dio je opredjeljenja kako bi se stvorilo jedinstveno tržište, koje bi donijelo mogućnosti za potrošače, tvrtke, pomagale malom i srednjem poduzetništvu.

Ambicija, vizija i koordinirano djelovanje potrebni su kako bi EU potvrdila vodstvo u razvoju industrije i životnog standarda.

EU je uspostavila EU platformu Nacionalne inicijative digitalizacije industrije, a kako bi pratila učinke i napredak bilo država članica, bilo pojedinih industrija ili tvrtki (svih veličina i oblika), bilo nas samih građana EU. Ovom platformom i standardom i indeksacijom prate se pokazatelji na razini usvajanja ključnih tehnologija u industrijama ili geografski po državama članicama.

Tu posebnu pažnju posvećuju ključnim tehnologijama koje bi u današnjem trenutku trebali usvojiti svi dionici društvene reprodukcije - poput mobilnih usluga, cloud tehnologije, društvenih medija, robotizacije i automatizacije, interneta stvari, Big data i upravljanje podatcima i kibernetička sigurnost. Mjerenja pokazuju da uz sva opredjeljenja i nastojanja EU ne briljira.

A gdje smo mi i naša zajednica? 

U odnosu na ostale države članice Hrvatska je nažalost upala u posljednju skupinu koja bilježi skroman napredak kada se radi o ne samo o digitalnoj transformaciji , već cjelokupnom procesu stvaranju znanja kao osnovnog pokretača razvoja društva. Stoga se i kao pojedinci, kao tvrtke, kao kupci/potrošači, moramo okrenuti kulturi učenja – cjeloživotnom učenju - organizaciji koja uči jer je to jedini resurs koji nas i kao pojedince (kupce/potrošače) i kao tvrtke i cijelu zajednicu može pokrenuti ubrzanom razvoju s ciljem da prestanemo trčati za zadnjim vagonom, kojeg u pravilu - ne stižemo! Jedna od važnih karakteristika društva u kojem živimo je informatizacija rada i svakodnevnog života. No, ta sveprisutna informatizacija donosi i ovisnost o obradi, pohrani i pronalaženju informacija. Paradoks je da – iako smo okruženi informacijama kao nikada do sada – danas prosječni građanin, pa tako i zaposlenik kao i kupac i potrošač, provede više od polovice svog vremena baš u potrazi za informacijama. PS/SŠ

Autor teksta: Branko Pavlović

Izvor: Poslovni savjetnik br. 147

Ostatak teksta pročitajte klikom na PDF ikonu