U organizaciji Infoarena Grupe i EBRD-a održana je FOOD, DRINKS&RETAIL ARENA 2010. – regionalna konferencija industrije hrane, pića i maloprodaje. Konferencija je okupila lidere industrije hrane, pića i maloprodaje. S kakvim se izazovima suočavaju vodeći regionalni igrači u proizvodnji hrane? Koliko je kriza utjecala na njihovo poslovanje? Što očekuju od najavljene globalne krize hrane? Na ta su pitanja odgovor dali predstavnici najjačih tvrtki iz prehrambene industrije u regiji.

Globalni trendovi pokazuju važnost argo-industrije - kazao je u uvodnoj riječi Gilles Mettetal, predstavnik Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) zadužen za agro-poslovanje. Regija središnje i istočne Europe pokazuje najveći potencijal za rast poljoprivredne proizvodnje. Procjenjuje se da je moguća dvostruko veća proizvodnja od sadašnje - istaknuo je. Potencijal tržišta posebno je važan kada se zna da bi do 2050. godine morali udvostručiti proizvodnju hrane kako bismo pratili zahtjeve sve većeg broja stanovnika – očekuje se da će do te godine na Zemlji živjeti devet milijardi stanovnika.

Ministar poljoprivrede Petar Čobanković naglasio je da ova regija ima veik neiskorišteni potencijali, ali za da mora početi raditi na povećanju konkurentnosti. Hrvatska će se vlada, istaknuo je Čobanković, zalagati za dodatnu liberalizaciju tržišta jer se carinama i zatvaranjem granica ne može pomoći domaćim proizvođačima, barem ne dugoročno. Liberalizacija trgovine mora potaknuti sve proizvođače na veću konkurentnost - smatra Čobanković.

Utjecaj krize na poslovanje i tržište

Prvi dio konferencije bio je rezerviran za panel raspravu u kojoj su poduzetnici, između ostalog,  pokušali dati odgovore o utjecaju krize na poslovanje te tržište. Vraća li se kriza hrane koja je pala u drugi plan nakon globalne financijske i gospodarske krize? - upitala je sudionike rasprave moderatorica diskusije Vedrana Jelušić-Kašić, starija bankarka EBRD-a. Starija potpredsjednica Agrokora Ljerka Puljić istaknula je da je Agrokor predvidio krizu i imao dobru "zalihu" rasta iz prethodnih godina, veću od 20 posto te da je ključ Agrokorova uspjeha bilo dobro razumijevanje potrošača.

Emil Tedeschi iz Atlantic Grupe, jedne od rijetkih tvrtki u regiji koja se tijekom krize bavila novim akvizicijama (kupljene su Kalničke vode i Droga Kolinska) naglasio je da je tajna uspjeha njegove kompanije pravovremeno provođenje reformi i zdravo strukturiranje poslovanja. Takve bi promjene danas, u trenucima krize, bilo bitno teže provesti - naglasio je Tedeschi i dodao da sve kompanije moraju odustati od uspoređivanja s godinama jakog rasta jer se to doba, tvrdi, više neće ponoviti.

Zoran Mitrović, vlasnik Victoria Grupe iz Srbije ocijenio je da je agrisektor najmanje pogođen, a Mujo Selimović iz bosanskog MiMS-a zaključio je da je kriza različito utjecala na različita tržišta , ali i na različite segmente industrije. Najmanje je, kazao je, pogodila pivarsku industriju koja je pala između 8 i 9 posto, a jednako se žilavom pokazala i pekarska industrija.

Snaga brendova i inovacije

Na konferenciji se govorilo i o vezama brendova i privatnih marki. Dobar brend uvijek će opstati na tržištu, bez obzira na cijenu. Cijena će u krizi uvijek biti onaj trigger koji pokreće kupca, ali kvalitetan će brend uvijek naći svoj put do krajnjeg kupca - kazao je Miodrag Kostić, vlasnik srpske MK Grupe.

Na konferenciji se govorilo i o inovacijama u sektoru široke potrošnje. Tako je Dragan Marčinko, direktor  PIK-a Vrbovec kazao da su ključne investicije one u tehnologiju i opremu, a inovativnost je uopće potrebna, jer su potrošači sve zahtjevniji i informiraniji, a kontrola hrane zahtijeva sljedivost proizvoda. Sljedivost znači uvođenje HACCP standarda, a inovacije obuhvaćaju i uvođenje novih proizvoda te novih kategorija proizvoda.

U osobnoj potrošnji građana Hrvatske hrana i piće sudjeluju s 32,10 posto. U susjednoj Srbiji ta je brojka još veća (46 posto), a u zapadnoeuropskim zemljama te su brojke mnogo manje. Primjerice, u Ujedinjenom Kraljevstvu hrana i piće uzimaju tek 9,7 posto, a prosjek Europske unije iznosi 13,1 posto.
Loši se trendovi vide i u indeksu povjerenja potrošača – europski je prosjek 78, a hrvatski 48, što nas stavlja na začelje tablice. Kupci su počeli štedjeti što je očito u porastu zanimanja za privatne robne marke koja je u vrijeme krize zabilježila najveći rast kod kupaca koji nisu cjenovno osjetljivi.

Generalni zaključak konferencije jest da potencijal za rast i razvoj prehrambene industrije i maloprodaje postoji te da će opstati samo oni koji će se moći prilagoditi zahtjevnim i dinamičnim tržišnim kretanjima. (PS/MJ)