Cijene nafte prekoračile su u petak na međunarodnim tržištima razinu od 124 dolara za barel nakon što su napadi na libijska naftna polja povećali izglede za dugoročni prekid opskrbe iz te zemlje u uvjetima općeg rasta cijena roba na krilima optimizma u vezi s gospodarskim rastom i potražnjom.

Cijene nafte skočile su na tržištu u Londonu za 1,49 dolara na 124,16 dolara za barel, nakon što su prethodno nakratko dotaknule i 124,45 dolara, najvišu razinu od kolovoza 2008. Na američkom su tržištu bile veće za 1,34 dolara i barelom se trgovalo po 111,64 dolara, nakon što je dotaknuo i 111,68 dolara, najvišu razinu od rujna 2008.

Trenutni nemiri na Bliskom istoku i zabrinutost zbog odgođenih izbora u Nigeriji mogli bi izazvati novi val nasilja i poremetiti opskrbu, te pridonijeti rastu cijena na tržištu.

Čini se da su neka naftna polja u Libiji postala mete vojnih napada, što zabrinjava jer uključuje rizik dugotrajnijeg gubitka veće količine nafte na tržištu - rekao je Christophe Barret, analitičar iz tvrtke Credit Agricole.

Borba i izbori

Pobunjenici i snage lojalne Muamaru Gaddafiju razmijenili su optužbe o tome tko je napao naftna polja i infrastrukturu od vitalnog značenja za obje strane. Zbog sedmotjednog građanskog rata uobičajena je libijska proizvodnja od 1,6 milijuna barela dnevno smanjena za 80 posto, na 250.000 do 300.000 barela dnevno, kazao je viši vladin dužnosnik.

Kuvajtu su trebale dvije godine da nakon rata u Perzijskom zaljevu 1991. obnovi proizvodnju od oko 1,6 milijuna barela dnevno, pokazuju podaci Međunarodne agencije za energiju. Nigerija koja proizvodi 1,9 milijuna barela dnevno ponovno je odgodila parlamentarne izbore u nekim područjima, iako će se u subotu glasanje održati u većem dijelu zemlje.

Osim borbi u Libiji, dodatnu nervozu izazvali su izbori u Nigeriji - kazao je analitičar Commerzbanka Carsten Fritsch te dodao da bi moguće smanjenje proizvodnje u Nigeriji, najvećem afričkom proizvođaču nafte, moglo dodatno zategnuti situaciju na strani opskrbe, posebice visoko kvalitetne nafte.

Ujecaj na gospodarski rast

Dodatnu zabrinutost izazvala je izjava neimenovanog izvora u Norveškoj da će izvor nafte Oseberg u Sjevernom moru davati u svibnju 118.000 barela dnevno, znatno manje od početnog programa od 160.000 barela dnevno.

Cijene sirove nafte idu u korak sa cijenama ostalih roba na tržištima. Tako je zlato dosegnulo rekordnu razinu, poduprto slabijim dolarom i pozitivnim izgledima za svjetsko gospodarstvo unatoč zahtjevu Portugala za međunarodnom financijskom pomoći.

Istodobno je poskupljenje nafte podgrijalo zabrinutost vlada diljem svijeta vezano za inflaciju. Strahuje se da bi visoke cijene mogle nepovoljno utjecati na gospodarski rast i uništiti potražnju.

Organizacija zemalja izvoznica nafte objavila je u petak na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte iznosila u četvrtak 117,65 dolara, što znači da je bila gotovo nepromijenjena u odnosu na dan ranije. (Hina/SJ)