Demotivirana generacija: mladi zaposlenici nezainteresirani zbog pritiska na poslu

Novo istraživanje iz GfK-a pokazuje da mladi zaposlenici diljem svijeta pokazuju nedostatak motivacije i angažiranosti na svom radnom mjestu: najviše su pogođeni percipiranim pritiskom na poslu što dalje stvara dugoročne probleme za rukovođenje u poduzećima, ali i za države.

 

Ovu je studiju proveo GfK Custom Research na uzorku od 30.000 zaposlenika u 29 zemalja svijeta, a pokazala je koliko je tržište rada polarizirano između mladih u dobi od 18 i 29 godina te starijih pomalo rezigniranih zaposlenika.

Premda su mlađi zaposlenici uglavnom oslobođeni najveće odgovornosti na poslu, više njih je „često“ ili „gotovo uvijek“ zabrinuto za omjer između rada i privatnog života, pritiska zbog prekovremenog rada te zbog osobnog zdravlja.

Angažiranost na radu

Analiza zaposlenih u dvije starosne grupe na suprotnim polovima pokazuje da je samo 21% onih koji pripadaju grupi od 18 do 29 godina zaista i visoko angažirano na svom radnom mjestu, dok je takvih 31% kod najstarijih. Ovaj raskorak od 10 poena između mlađih „izvršitelja“ i onih koji su seniori, uglavnom na višim pozicijama u poduzeću, predstavlja velik problem za poslovanje širom svijeta. To predstavlja bazu za stvaranje podijeljenosti radnih  mjesta, međugeneracijsku netrpeljivost, te može omesti uložene napore za regrutiranje, zadržavanje, motiviranje i protok mladih talenata kroz poduzeće.

Kada se analizira rezultate na nacionalnoj razini, vidi se da se neke zemlje suočavaju s ozbiljnim problemima kada je u pitanju razina angažiranosti mladih zaposlenika. U Makedoniji (36%), Francuskoj i Turskoj (po 32%) oko trećine mlađih zaposlenika (18 do 29 godina) „visoko“ su angažirani na svom radnom mjestu. To ukazuje na dosta stabilnu i produktivnu situaciju za poduzeće. Međutim, na dnu liste po angažiranosti nalaze se Mađarska i Češka (po 6%) te Srbija i Portugal (po 7%) koje se suočavaju s ozbiljnom situacijom. Zadržavanje mladih talenata u tim bi zemljama mogao postati veliki problem, posebno kada njihove ekonomije ojačaju.

Iako 61% mladih zaposlenika iz ovog istraživanja vjeruje u mogućnost realiziranja karijere, većina smatra kako ta mogućnost postoji prvenstveno kod nekog drugog poslodavca – ili u nekoj drugoj zemlji. Šest od deset mladih zaposlenika (58%) aktivno traži posao ili ima namjeru tražiti ga u slijedećih šest mjeseci. Dvije petine (41%) ih je spremno i na emigriranje u neku drugu zemlju kako bi našli novo zaposlenje. Proizlazi kako je ključno za poduzeća i države ozbiljno poraditi na otklanjanju uzroka  nedovoljne  angažiranosti i nezadovoljstva kod svoje mlade radne snage.

Pritisci na poslu uzimaju danak

 U raznim zemljama pritisci na poslu imaju velik utjecaj na dobrobit mlađih zaposlenika. Kod mnogih je i  recesija  zadala dodatni, jak, udarac. Više od trećine mladih zaposlenika je zbog loše ekonomske situacije bila prisiljena  prihvatiti posao kojim su nezadovoljni (36%) ili su prihvatili posao nižeg ranga od njihove stručnosti.

Mladi zaposlenici također nose teret „zatezanja remena“ unutar poduzeća zbog krize. Dvije  petine (39%) ih vjeruje da njihov poslodavac koristi recesiju kao izgovor da bi ih tražio raditi još više. Kod starijih zaposlenika samo jedan od četiri radnika (24%) tvrdi isto. Trećina mlađih (34%)  je također zabrinuta zbog nedostatka sredstava za efikasno obavljanje zadataka, dok je takvih  22% kod starijih zaposlenika.

Sve ovo ima jak utjecaj na ukupnu dobrobit mlađih zaposlenika. Dvije petine (40%) ih je često pod stresom na poslu, što je najveći udio među svim dobnim grupama zaposlenika. Štoviše, gotovo trećina (31%) mlađih zaposlenika osjeća pritisak zbog prekovremenih sati rada.

Rezultat je toga da su dvije petine (39%) zaposlenika nezadovoljne odnosom između posla i privatnog života – ponovno najviši udio među svim starosnim grupama. Čak trećina (32%) mlađih vjeruje kako  pritisak i stres na poslu često direktno utječu na njihovo zdravlje. To je 5 poena više nego kod zaposlenika u pedesetima ili 10 poena više nego kod šezdeset godišnjaka.

Više podrške mladim zaposlenicima

Objašnjavajući ove rezultate, S. Gathore, direktor GfK NOP-a u V. Britaniji je rekao: Posebno u teškim vremenima, angažirani i složni zaposlenici su nužnost a ne luksuz. Motivirani i angažirani zaposlenici žele da njihov poslodavac uspije, žele ostati s njim i sami su spremni uložiti dodatni napor u cilju boljitka. Pri tome treba imati u vidu da se odnos prema radu i zaposlenju mijenja kroz generacije. Više ne postoji očekivanje, niti garancija, posla za cijeli život. Mnogi mladi ljudi traže nešto što percipiraju kao smislenu karijeru – nešto za što smatraju da imaju pravo – i spremni su kratkoročno raditi neke druge poslove, dok na duge staze pokušavaju na nekom drugom mjestu ostvariti svoje ambicije.

Za odnose u Americi, T. Hartly – potpredsjednik GfK Custom Research North America rekao je sljedeće: U Americi vidimo sličan obrazac. Nove generacije zaposlenih sve više vrednuju poslove za koje vjeruju da su važni za društvo,  kao i jaku želju da se njihove vještine koriste  na poslu. Američki poslodavci uče kako je ključno razumjeti mlade zaposlenike i objasniti im vrijednosti i misiju kompanije, dati im šansu da se osobno razvijaju i doprinose promjenama. (PS/MJ)

 

 

 

 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox