Vlada trenutno ne razmišlja o produženju radnog vijeka u Hrvatskoj jer je ta mjera primjerena za države koje imaju nisku stopu nezaposlenosti, a mi smo daleko od toga, izjavio je danas ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.

Hrvatska trenutno ima 330.000 nezaposlenih, od toga 130.000 mladih, pa dok ne počne otvarati radna mjesta i smanjivati nezaposlenost produženje radnog vijeka nije opcija, bar ne u skoroj budućnosti, rekao je Mrsić prigodom otvaranja konferencije "Kako do pravednog i održivog mirovinskog sustava".

Velik interes za volonitranje za 1600 kuna

Po njegovim riječima, najava mjere zapošljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (tzv. volontiranje za 1600 kuna) naišla je na veliki interes tako da u Ministarstvu sada nastoje u to uključiti i ljude koji su završili fakultet prije desetak godina, a nisu uspjeli doći do godine dana radnog iskustva.

Mrsić je na konferenciji podsjetio da se u mirovinsku reformu krenulo prije desetak godina, no političkom odlukom reforma je zaustavljena 2003. godine i potom osam godina stavljena "na čekanje".

Trenutno je stanje u mirovinskom sustavu takvo da imamo sustav koji je siguran, ali je pitanje koliko je dugoročno održiv. Imamo svega 18 posto umirovljenika sa napunjenih 65 godina života i 40 godina radnog staža, te čak 27 posto invalidskih mirovina.

U ožujku ove godine imali smo 1.450.000 osiguranika i 1.215.000 umirovljenika, tako da je odnos osiguranika i umirovljenika 1,19 prema 1, što je najmanji omjer u hrvatskoj povijesti. Istodobno rashodi mirovinskog sustava popeli su se na tri milijarde kuna mjesečno, upozorio je Mrsić.

Daljnji pad mirovina

Posljednjih godina mirovine su u padu, kao posljedica osmogodišnje "hibernacije" mirovinske reforme, a ako se u sustavu ništa ne promijeni, nastavit će trajno padati, ocijenio je stručnjak Svjetske banke Zoran Anušić.

Najveći strukturni problem mirovinskog sustava su razlike među mirovinama koje su nastale kao posljedica dodatka od 27 posto, koji je dobio dio umirovljenika, kao i omogućavanja nekim umirovljenicima da se vrate iz drugog stupa u prvi stup.

To je nepravedno prema umirovljenicima koji primaju mirovine iz oba stupa, jer su one znatno niže od mirovina ostvarenih samo u prvom stupu, a nepravdu prema novim umirovljenicima pojačava i tzv. švicarska formula za usklađivanje mirovina, kaže Anušić.

Preporučio je Vladi da otkloni razlike prouzročene dodatkom od 27 posto, kao i da zatvori mogućnost izlaska iz drugog stupa. Trebalo bi povećati stopu doprinosa za drugi stup na 10 posto, te s vremenom, do 2030. godine, povisiti dobnu granicu za odlazak u mirovinu na 67 godina. (Hina/jk)