Podaci prema kojima bi većina mladih otišla iz Hrvatske u potrazi za poslom poslužit će kao dodatni argument onim država Europske unije koje namjeravaju koristiti pravo ograničenja pristupa hrvatskih građana njihovom tržištu rada. Odnosno, hrvatski građani se neće moći slobodno zapošljavati u takvim državama nakon što Hrvatska uđe u EU 1. srpnja 20123. godine.

Jutarnji list razgovarao je s nekoliko država članica koji tvrde da Europska komisija traži da se u vezi Hrvatske ne postavljaju ograničenja, no smatraju da će to teško naći na odobravanje zemalja članica Unije.

Mnogi argumenti idu u prilog Hrvatskoj. Primjerice, Hrvatska s populacijom od četiri i pol milijuna stanovnika, čini manje od 1 posto ukupnog stanovništva te ne predstavlja prijetnju tržištu rada EU (za usporedbu, Bugarska i Rumunjska su prilikom ulaska u EU imala 30 milijuna znatno siromašnijih stanovnika u usporedbi s Hrvatskom). Stručnjaci kažu da i zemlje koje su odmah omogućile pristup tržištu rada da su prošle bolje da su dobile veći broj kvalificiranih radnika. A na primjeru zemalja poput Njemačke i Austrije vidjelo se da se ni nakon ukidanja svih ograničenja nisu ostvarila predviđanja o masovnoj navali jeftine radne snage.

No, države pri donošenju odluke o ograničenjima za tržište rada gledaju ne samo stanje u svojoj državi, nego i stanje u državi koja se priključuje. A stanje u Hrvatskoj je zabrinjavajuće, smatraju diplomati jer nezaposlenost raste, a sve više ljudi spremno je potražiti posao izvan granica Hrvatske. U prilog Hrvatskoj ne ide ni činjenica da će nakon 1. srpnja 2013. veću nezaposlenost imati samo Grčka i Španjolska. Eventualna ograničenja za Hrvatsku ne znače da hrvatski građani neće moći raditi u EU nego će im trebati radne dozvole. (jk)