Mnoge će građane po ulasku Hrvatske u EU zanimati kakve su mogućnosti zaposlenja u drugim članicama Unije i gdje bi najlakše mogli dobiti posao, piše portal pametnakuna.hr.

Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje objašnjavaju da će svaka članica Unije po ulasku Hrvatske u EU će samostalno odlučivati hoće li staviti veto na uvoz hrvatske radne snage. Nakon ulaska u EU moguće je zadržavanje režima radnih dozvola najviše sedam godina, ali Hrvatska može primijeniti načelo reciprociteta, odnosno može zadržati režim radnih dozvola za građane tih zemalja. No, neke države bi odmah nakon ulaska mogle hrvatskim građanima omogućiti slobodan pristup tržištu rada na što će naravno ovisiti o ekonomskoj situaciji.

Primjerice, građanima Poljske je od 2004. omogućen slobodan pristup tržištu rada Velike Britanije, Irske i Švedske, a pristup njemačkom i austrijskom tržištu rada omogućen im je tek od 1. svibnja 2011.

Najtraženija zanimanja

Iako postoje neke regionalne razlike u potrazi za radnom snagom ovisno o stupnju razvoja određene industrije, većina zemalja traži medicinsko osoblje (liječnike različitih profila, njegovatelje, medicinske sestre), inženjere i stručnjake u prirodnim znanostima te ugostitelje i turističke djelatnike.

Osim radnog iskustva i kvalifikacije presudno je poznavanje jezika određene zemlje. Nekvalificirani radnici mogu očekivati zapošljavanje na sezonskim poslovima u poljoprivredi. (jk)

Izvor: www.pametnakuna.hr