Na općim izborima u Bosni i Hercegovini zakazanim za 3. listopada najveća borba za glasove hrvatskih birača vodit će se između HDZ-a BiH i Hrvatske koalicije koju čine HDZ 1990. i Hrvatska stranka prava BiH (HSP BiH) no kao i prije četiri godine ključnu ulogu u odlučivanju o tome tko će biti hrvatski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine moglo bi odigrati glasačko tijelo koje podupire Socijaldemokratsku partiju (SDP).

To je rezultat činjenice da je za novi mandat SDP ponovno odlučio kandidirati sadašnjeg člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, što znatno umanjuje izglede ostalih hrvatskih kandidata.

Najveće iznenađenje izbora provedenih 2006. godine bio je upravo Komšićev izbor. On je tada dobio 116 tisuća glasova ili potporu gotovo 40 posto od ukupnog biračkog tijela koje je glasovalo za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Ivo Miro Jović iz HDZ-a BiH kao drugoplasirani dobio je nešto više od 76 tisuća glasova, odnosno 26 posto, a Božo Ljubić, tada kandidat HDZ-a 1990, 53 tisuće ili 18 posto od ukupnog broja glasova.

Unatoč otvorenom neprijateljstvu izraženom tijekom predizborne kampanje, oba HDZ-a u BiH bila su jedinstvena pozivajući pristaše SDP-a, među kojima su većina Bošnjaci, da se suzdrže od glasovanja za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i tako omoguće Hrvatima da sami izaberu tko će ih predstavljati u bosanskohercegovačkom državnom vrhu.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je tijekom kampanje opetovano tvrdio kako vjeruje da će njegova stranka dobiti najmanje 130 tisuća hrvatskih glasova i time potvrditi poziciju najjače stranke s hrvatskim predznakom.

Usto je pozvao Martina Raguža, kandidata HDZ-a 1990. za Predsjedništvo BiH, da odustane od kandidature i tako omogući "sigurnu pobjedu" Borjane Krišto, kandidatkinje HDZ-a BiH.

Čović je i tijekom kampanje otvoreno pokušao "trgovati" s Ragužem nudeći mu neko od ministarskih mjesta u budućoj vlasti, ako se povuče iz izborne utrke tvrdeći da Raguž ne može dobiti više od 15 tisuća glasova koji bi bili dragocjeni za pobjedu Krišto.

Raguž je sve takve pozive odbio ističući kako vjeruje da će on on postati članom Predsjedništva BiH i donijeti novi poticaj radu državnog vrha.

"Ja vam neću obećavati nemoguće kao neki, no obećat ću vam da ću vratiti dignitet predstavljanju Hrvata u Predsjedništvu BiH", kazao je Raguž ovog tjedna na predizbornom skupu u Tomislavgradu istaknuvši kako je sada najvažnije pokrenuti dijalog u BiH te uspostaviti međusobno poštovanje.

Zanimljiv dio ovogodišnje predizborne kampanje je to što je Raguževa protukandidatkinja Krišto izbjegla javno sučeljavanje koncentrirajući se na nastupe na predizbornim skupovima.

"Moja prednost je i jak sustav koji stoji iza mene. HDZ BiH, to odgovorno tvrdim, danas je najorganiziranija politička stranka", izjavila je Krišto u jednom od brojnih intervjua ovog tjedna objašnjavajući bit svoje kampanje.

I HDZ BiH i HDZ 1990. suglasni su ipak kako je sadašnja pozicija hrvatskog naroda u toj zemlji neodrživa te da ona mora biti riješena kroz očekivane pregovore o ustavnim promjenama.

U ovogodišnjoj kampanji tako se ponovno počelo otvoreno govoriti o hrvatskom entitetu, ideji za koju se držalo da je napuštena nakon smjene Ante Jelavića s mjesta predsjednika HDZ-a BiH i sloma tzv. "hrvatske samouprave".

"Nije nas stid reći kako želimo hrvatski entitet u BiH koji ćemo dobiti u idućih godinu dana u raspravi o ustavnim promjenama", kazao je Dragan Čović na ovotjednom stranačkom skupu u Grudama.

HDZ 1990. ističe nužnost pregovora o novom ustavu BiH no predsjednik te stranke Božo Ljubić inzistira na tome da ona "ne daje lažna obećanja".

Pojašnjava kako to znači borbu za ustav koji će jamčiti jednakopravnost hrvatskom narodu kroz novi federalni ustroj države s najmanje jednom jedinicom s hrvatskom većinom.

Na nedjeljnim izborima birači u BiH imat će priliku dati glas za još četiri stranke koje nose hrvatski predznak, a za hrvatske glasove natjecat će se i Narodna stranka "Radom za boljitak" braće Ivanković-Lijanović no rijetke ankete i dalje najviše izgleda daju kandidatima dvaju HDZ-a. (Hina)