Od 20. travnja do 17. srpnja prošle godine deseci tisuća tona sirove nafte istekli su iz bušotine korporacije BP u Meksičkom zaljevu, nakon eksplozije, požara i potonuća platforme Deepwater Horizon, 50-ak km ispred obale Louisiane, pri čemu je poginulo 11 radnika.

Godinu dana nakon početka jedne od najvećih ekoloških katastrofa u povijesti SAD-a, naftne mrlje koja se protezala na 2,580 km obale Meksičkog zaljeva, ekolozi nisu suglasni oko učinaka koje ona danas ima na ekosustav pogođenog područja, izvješćuju u srijedu američki mediji.

Nekoliko tjedana nakon prekida istjecanja nafte na bušotini Macondo, na dubini od 1500 m, izvještavano je da je nafta nestala s morske površine.

No nafta ni danas nije nestala, pa valovi izbacuju nakupine katrana na obale diljem Meksičkog zaljeva a močvare u priobalju i dalje umiru, kažu znanstvenici koji smatraju kako je godinu dana prerano za pravu ocjenu o razmjerima šteta za okoliš.

Mediji su otišli, pa su svi procijenili da je i nafta također otišla - izjavio je Aaron Viles iz Mreže za obnovu zaljeva, u New Orleansu, prenosi LA Times.

No, godinu dana nakon što je počelo istjecanje nafte u zaljevu, čini se jasnim da se najgori scenarij nikada nije ostvario, iako naftna mrlja ima trajnih učinaka koje se još godinama neće moći utvrditi.

Ostaje mnogo pitanja, no sada smo puno dalje nego što su ljudi mislili da ćemo biti. Većina ljudi očekivala je puno gore - rekao je za list pomorski ekolog Carl Safina.