Na okruglom stolu u povodu 50. obljetnice Pokreta nesvrstanih održanom u sklopu "Subversive Film Festivala" u Zagrebu ocjenjeno je kako je taj pokret dokazao da mira ne može biti bez emancipacije država i pojedinaca.

Na okruglom stolu pod nazivom "Europa, Mediteran i Bliski Istok" sudjelovali su Budimir Lončar, sudionik u osnivanju Pokreta nesvrstanih i predsjednik Savjeta za vanjsku politiku i međunarodne odnose predsjednika Reublike Hrvatske Ive Josipovića, egipatski ekonomist i predsjednik Svjetskog foruma za alternative Samir Amin, glavni analitičar predsjednika Ive Josipovića i profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Dejan Jović, povjesničar i profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Tvrtko Jakovina te profesor Američkog sveučilišta u Kairu Ivan Iveković.

Ocjenjujući da je Pokret nesvrstanih u svojih pola stoljeća djelovanja dao neprocjenjiv doprinos sužavanju blokovskog nadmetanja, Lončar je rekao da je taj pokret, uz velik doprinos izgradnji svjetskog mira, emancipaciju provodio nedovoljno cjelovito. Pokret nesvrstanih borio se za ravnopravnost država, ali to nije dovelo do emancipacije društva i pojedinaca, ocijenio je Lončar podsjetivši kako u pojedinim zemljama u okviru pokreta nisu zaživjele demokracije. Napominjući da je Hladni rat prevladan, ali da njegovi korijeni još žive, smatra kako su još uvijek relevantni i Pokret nesvrstanih i njegovi principi, ali da način rada treba unaprijediti.

Nesvrstanost danas - odnos prema kapitalističkoj globalizaciji

Navodeći da je Pokret nesvrstanih bio učinkovita alternativa u svoje doba, Amin je rekao da se sada stvara 'drugi val' nesvrstanih. Nesvrstanost danas je nesvrstanost u odnosu na kapitalističku globalizaciju - smatra Amin. Ocijenio je da je to počelo u nekim zemljama Azije i Latinske Amerike, a sada se širi Afrikom. Postojeći kapitalizam, koji je uvijek bio imperijalistički, ponovno produbljuje nejednakosti na globalnoj razini - kazao je istaknuvši kako to nije prihvatljivo za građane Afrike, Azije i Latinske Amerike gdje živi 85 posto svjetskog stanovništva.
Uz to, Amin smatra i da zbog financijske krize i nezadovoljstva demokracijom u pojedinim europskim zemljama dolazi i do propadanja europskog sustava.

S tim se nije složio Dejan Jović upozorivši kako bi u slučaju da europski sustav kolabrira, u Europi to dovelo do manje slobode, manjeg napretka i manje sigurne Europe. Ističući kako je Europska unija alternativa stalnom ratu i mračnom nacionalizmu, Jović je rekao da je EU relativno uspješno riješila pitanja sigurnosti, slobode i solidarnosti.

Tvrtko Jakovina ocijenio je da sudjelovanje Jugoslavije u Pokretu nesvrstanih, kojem je bila i jedna od osnivača, nije tu zemlju izoliralo iz Europe, već joj je dalo na važnosti u međunarodnoj zajednici. U Trećem svijetu su se vodile glavne političke akcije, a stanje u Europi je bilo 'zacementirano', kazao je Jakovina.

Organizatori su prenijeli ispriku bivšega hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, čije je sudjelovanje bilo najavljeno, jer zbog boravka u Srbiji nije stigao na okrugli stol. (Hina/MJ)