U HAC-u i ARZ-u 509 otkaza

Do kraja godine iz Hrvatskih autocesta (HAC) i Autoceste Rijeka - Zagreb (ARZ) izdvojit će se sektori odnosno podružnice za naplatu cestarine i održavanje, a od početka 2013. ti će se sektori spojiti u zajedničku tvrtku, izvijestio je ministar pomorstva, prometa i i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić na predstavljanju planova restrukturiranja HAC-a i ARZ-a.

Nova tvrtka gospodarit će s ukupno 1.050 kilometara autocesta i imat će 3.000 zaposlenih. Taj broj će se, prema danas predstavljenim planovima smanjivati pa bi tako 2013. trebao pasti na 2.912, potom 2014. na 2.823 i konačno 2015. godine na 2.711 zaposlenih. Ukupne uštede koje se očekuju provedbom restrukturiranja su 300 milijuna kuna. Ukupno smanjenje broja zaposlenih u HAC-u, ARZ-u i budućoj zajedničkoj tvrtci do 2015. godine, prema planu bilo bi za 509 zaposlenih, a otišli bi prirodnim odljevom, umirovljenjem i uz poticajne otpremnine. Tako bi broj zaposlenih po kilometru autoceste pao sa 2,86 u 2012. na 2,58 u godini 2015., što je sukladno europskim prosjecima, rekao je Hajdaš Dončić.

Prema njegovim riječima, europska praksa je ulazak privatnog sektora u održavanje i naplatu cestarina, što treba očekivati i u Hrvatskoj, a jedan od mogućih načina je prodaja zaposlenima. U svjetlu najavljene monetizacije duga HAC-a i ARZ-a, nova zajednička tvrtka bi nakon eventualnog ulaska stranog koncesionara mogla za njega obavljati usluge naplate i održavanja. Takav scenario je izgledan jer koncesionar bi se zacijelo oslanjao na usluge uhodane tvrtke s iskustvom i know-how-om, smatra ministar Hajdaš Dončić.

U tvrtkama maticama, HAC-u i ARZ-u, prema planu restrukturiranja ostalo bi 200 odnosno 172 zaposlenih, a konačni cilj je i njihovo spajanje u projektantsku tvrtku koja bi se bavila razvojem novih projekata u cestogradnji i infrastrukturnih projekata u željeznici, gradnji riječnih luka i aerodroma. Neki od mogućih projekata o kojima je bilo govora na prezentaciji su izgradnja novog autocestovnog zagrebačkog prstena koji bi tranzitni promet odvojio od gradskog i prigradskog, izgradnja autoceste Rijeka - Žuta Lokva, nastavak gradnje autoceste od Osijeka, preko Belog Manastira do mađarske granice te nove dionice Permani - Grobničko polje - Križišće, koja bi rasteretila riječku obilaznicu. Bitno za realizaciju tih projekata, procijenjenih na 17 milijardi kuna, je lobiranje za njihovo uvrštavanje u mrežu europski relevantnih koridora kako bi se gradnja mogla financirati iz fondova Europske unije. Europska bespovratna pomoć mogla bi, kako je rečeno, iznositi sedam milijardi kuna. (Hina/HT)

 

 

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

 

 

 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox