Zdravlje je najveće bogatstvo, kaže stara narodna, a i 90% Hrvata smatra zdravlje osnovnom pretpostavkom dobrog života. Rezultati nedavnog istraživanja GfK pokazuju da su Hrvati po pitanju vlastitog zdravlja – osviješteni, a ipak nezdravi!

Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije deveta smo najdeblja nacija u svijetu, s čak 90% građana koji se ne bave dovoljno fizičkom aktivnošću (najmanje 150 minuta tjedno) i ne unose dovoljno voća/povrća u prehranu (najmanje 5 obroka u danu). Postavlja se pitanje, znamo li uopće što sve možemo učiniti za svoje zdravlje?
Istraživanja GfK pokazuju da se pod zdravljem najčešće podrazumijeva ravnoteža između fizičkog zdravlja i dobrog mentalnog osjećaja koji se još može opisati kao osjećaj zadovoljstva, ispunjenosti, sreće. Stoga, ne čudi da se manifestacije i jednog i drugog navode među tri najčešće odgovora hrvatskih građana na pitanje što bi sve mogli poduzeti kako bi što više poboljšali svoje zdravlje – vježbati (36%), zdravije jesti (29%) i smanjiti stres (24%).

Građani su, nadalje, svjesni kako bi njihovom zdravlju pridonio prestanak pušenja (19%; što je oko 2/3 svih pušača), smanjenje kilaže (17%), pijenje više vode (16%), manje nezdrave hrane (15%), više sna (12%). Uzimanje vitamina/minerala/lijekova i češći posjet liječniku nalaze se u donjem dijelu liste odgovora, što ukazuje na to da smo ipak svjesni da za svoje zdravlje mnogo toga možemo učiniti sami i to bez većih financijskih izdataka.

Žene žive zdravije

Žene se, češće od muškaraca, odlučuju za vježbanje (40% Ž, 32% M), pijenje vode (21% Ž, 10% M) i više spavanja (13% Ž, 11% M). Muškarci, češće nego žene, navode da bi manje radili (12% M, 7% Ž) i pili crveno vino (12% M, 4% Ž).

Zanimljivo je kako jednak broj žena i muškaraca navodi smanjenje stresa (24%), dakle nema percepcije da su jedni, odnosno drugi više pod stresom.

Najmlađa ispitana dobna skupina (18-24g.) češće nego ostale dobne skupine navodi da bi za poboljšanje svoga zdravlja trebali piti manje alkohola (17%), a piti više vode (23%).

Slavonci, poznati po odličnim suhomesnatim proizvodima i jakoj, začinjenoj trpezi, češće od ispitanika u drugim regijama navode da bi trebali jesti manje nezdrave hrane (20%), što govori da je dobar dio građana ove regije svjestan nepovoljnog učinka pretjerane konzumacije mesa na svoje zdravlje.
Temperamentni Dalmatinci, češće nego ispitanici iz ostalih regija, navode da bi njihovom zdravlju pomoglo da se više zabavljaju (14%).

Najstarija dobna skupina (stariji od 65 g.) svjesna je da bi bili zdraviji da uzimaju sve lijekove kako je propisano (18%), a zanimljivo je da je „kult" liječnika i dalje najjači u selima (naselja koja broje do 2.000 stanovnika) – ispitanici iz sela češće nego oni iz većih naselja navode uzimanje vitamina/minerala i češće posjete liječniku. Ne čudi što je potreba za vježbanjem, zdravijim hranjenjem te smanjenjem stresa značajno manja upravo u manjim naseljima, gdje je ritam života mirniji, „sjedalački" način života je znatno rjeđi, a prehrambene namirnice nerijetko dolaze iz vlastitog uzgoja. (PS/MJ)