Branko Pavlović: Nove uloge liderstva u digitalnoj transformaciji-industrija 4.0 (3. dio)

Svjedoci smo dramatičnih ekonomskih i društvenih promjena koje se svakodnevno odvijaju pred našim očima. Ne radi se samo o proširenju novih tehnologija u našu svakodnevnicu. Nije to ni globalizacija koja je u proteklom razdoblju prisilila sudionike u ekonomskom procesu na promjene i razne vrste prilagođavanja.


Neprimjetno, ispod površine povijesnih događanja poput financijske krize i tektonskih promjena u globalnoj ekonomiji događaju se temeljne-suštinske promjene. Kreativnost i snaga ljudskog uma postaju najvažniji pokretači dugoročno održivog ekonomskog rasta. Intelektualni kapital sada je važniji od financijskog ili fizičkog kapitala. Do sada poznate granice ekonomije-gospodarstva postaju potpuno nevažne, čovjekova kreativnost i digitalna stvarnost ne poznaju ograničenja. Kreativnost i nove tehnologije integrirani u nove poslovne modele otvaraju potpuno nove prostore, do sada nepoznate mogućnosti stvaranja nove vrijednosti.

„Digitalna transformacija„ pojam je današnjice Industrija 4.0, digitalne tehnologije, internet stvari (IoT), umjetna inteligencija, 5G, ali i s njima povezana promjena ekonomskih, socijalnih, pa i političkih odnosa-čak i osobnih odnosa – i načina komunikacije središnja su pitanja današnjice. Izniman tehnološki napredak kojem svjedočimo, a kojem se naslućuje daljnje ubrzavanje mijenja sve segmente društva-ekonomiju, politiku, kulturu. Kakav god stav kao pojedinci ili kao društvo prema njemu imali, on se neporecivo događa. Zato je od presudne važnosti za naš poslovni i privatni uspjeh, pa i puko druženje, da svijet u kojem živimo razumijemo i postanemo aktivnim sudionicima promjena, a ne samo njihovim pasivnim promatračima, dakle da budemo „homo novus i lider novus„. Digitalna transformacija u tom smislu nema alternativu.

Kamo putuje homo sapiens

Vjerojatno ne postoji uspješan menadžer – vođa, uposlenik ili perspektivan poduzetnik koji se nije zapitao što digitalna transformacija znači za poslovanje njegove tvrtke, za njegov život, za društvo u cjelini- „kamo putuje homo sapinens, prema samouništenju ili homo novusu?„(1) 

Digitalna transformacija poslovanja nije izbor, ona je conditio sine qua non u suvremenom poslovanju. Ona omogućava promjenu poslovnog modela i nove načine stvaranja i generiranja prihoda, a interno značajne uštede, lakše upravljanje resursima te precizno donošenje odluka.

Još uvijek se ovaj pojam miješa s IT rješenjima koja se implementiraju, no ona su samo jedan vrlo mali dio cijele digitalne transformacije. Organizacije, tvrtke, pa lideri i uposlenici, te i mi sami kao pojedinci i društvo u cjelini se izlažemo velikim rizicima ukoliko izjednačimo digitalnu transformaciju s IT rješenjima i prepustimo odluke o investicijama u digitalnu transformaciju  rješenjima IT-a. Najveći rizik je da će dobiti tehnologiju koja uopće neće biti prilagođena potrebama, kako organizacije, tvrtke, lidera, uposlenika i svih nas kao društva, a iz njega proizlazi sve ostalo: propušteno vrijeme, razočarani subjekti-dionici digitalne transformacije. Digitalnom transformacijom mora se baviti samo vodstvo – lideri i to lideri novih osobina i zadaća – „lider novus“ (1), jer ona zahtjeva temeljitu promjenu procesa u svim organizacijskim dijelovima, kako organizacije, tvrtke i društva u cjelini. Za uspjeh digitalne transformacije ključno je promicanje digital mindseta od strane vodstva (managera i lidera), koje to treba raditi kroz mudre strateške odluke, ali i kroz svakodnevno korištenje digitalnih alata i propitivanje ustaljenih procesa i praksi. Pri tome temeljit i značajan pomak u organizacijskoj kulturi, ključan je katalizator procesa digitalne transformacije.

Digitalna transformacija u fokusu treba imati korisnike, a to smo svi mi sa svim svojim karakteristikama, naše navike i potrebe. Uposlenici, poduzetnici, lideri i menadžeri korisnici servisa digitalne transformacije trebaju biti na prvom mjestu pri strateškom i operativnom planiranju te provedbi promjena koje donosi digitalna transformacija.

Uspjeh digitalne transformacije ovisi o strateškoj odluci i usmjerenosti vodstva – čitaj lidera, ali i razumijevanju svih dionika zašto je promjena nužna i korisna. Treba obuhvatiti aktivnosti usmjerene na sve odjele i sve zaposlenike (ne samo IT odjel), kako bi se osvjestilo, pridobilo i osposobilo za provedbu transformacije. Jer iskustva CM (change menadžmenta) pokazuju da unatoč prirodnom ljudskom otporu promjenama, transformacija uspijeva ako se proces provede interaktivno i inkluzivno. Ova transformacija proces je koji nakon inicijalne faze podrazumijeva stalno prepoznavanje potrebe za promjenom, anticipirajući nova rješenja i tehnološke mogućnosti te stalno unapređivanje seta usluga i načina komuniciranja organizacije – tvrtke sva svim dionicima u procesu od uposlenika do kupaca i potrošača.

Jasna vizija i ciljevi izrazito su važni za digitalnu transformaciju, kako tvrtki, organizacija tako i društva u cjelini jer usmjeravaju procese, organizaciju i ljude. Planiranje postaje zahtjevnije jer svi želimo agilnije organizacije- tvrtke. Strategija mora dopuštati tu agilnost u provedbi osiguravajući istovremeno stabilnost tvrtke-organizacije. Upravo stoga što osigurava kompatibilnost procesa, postojećih IT rješenja i plana razvoja novih, ona je ključni pokretač promjena jer predstavlja sidrište za odluke o budućem poslovanju i djelovanju. Osobito je važno posvetiti se promišljanju dodane vrijednosti koje organizacija- tvrtka – uprava pruža svima nama, a ne nužno samim IT rješenjima. Ovdje je putovanje važnije od destinacije, ovdje je maraton važniji od cilja, jer osigurava prednost provedbi. Digitalna strategija zahtjeva upotrebu korisničkog iskustva, svih nas (uposlenika, lidera, poduzetnika) te promišljanje partnerstva i kolaboraciju s drugim organizacijma a i tvrtkama – s društvom u cjelini. Stoga je izrazito važna jer ciljano vodi procese i odluke, osigurava kontekst za razvoj i stvara povjerenje u odnosu svih dionika, a za to je nužna kreativnost jer otvara potpuno nove horizonte, do sada nepoznate mogućnosti stvaranja novih vrijednosti.

Design Thinking metoda poslovanja

Sve brži razvoj tehnologije uzrok je velikih i teško predvidivih promjena u društvu. Kvaliteta upravljanja zbog toga ovisi o tome koliko smo spremni reagirati na promjene u okruženju – koliko smo kreativni. Design Thinking kao praktična, smislena, brza i učinkovita metoda za rješavanje izazova i razvoj inovacija omogućava da koristimo sve svoje resurse za kreiranje rješenja koja su održiva, tehnološki izvediva, i koja donose vrijednost onima za koje je stvorena. Stavljanjem korisnika, poduzetnika, uposlenika, menadžera, lidera, u središte svega što radimo i uključenjem korisnika u proces dizajna osiguravamo dolazak do rješenja koje će adresirati stvarnu potrebu, da rapidnim prototipiziranjem i brojnim interakcijama minimiziramo rizik od neuspjeha. Raspolaganje ovakvim alatom omogućava organizacijama – tvrtkama da na promjene, a one su stalne u “našem maratonu„, reagiramo brže i kvalitetnije i kreativnije, ali i da budemo proaktivniji i budemo sigurniji da su usluge i informacije koje donosimo na svjetlo dana upravo onakve kakove svi dionici žele i trebaju.

Stoga, sprega kreativnosti – kreativne ekonomije i digitalne transformacije se čini prirodnom spregom jer zajedno otvaraju neslućene horizonte i nove vrijednosti, pa pozivajući se na pitanje Dražena Klarića: “Kamo putuje homo sapiens, prema samouništenju ili homo novusu ?“- u knjizi Pogled u budućnost 2068., (Večernji list, travanj 2019 )(), možemo sa sigurnošću ustvrditi, kako ta sprega neodoljivo intrigita i budi maštu. A menadžeri i lideri, sa svojim novim ulogama i zadaćama u svijetu digitalne transformacije društva moraju biti predvodnici - kapetani duge plovidbe, uspješni treneri tog cjeloživotnog maratona pred nama.

 

 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox