Nailazi li nova kriza i kako ju spriječiti

11/06/2019

Iako nema konsenzusa, većina analitičara krivce krize vidi u financijskom sustavu koji je izbjegao javnom nadzoru i regulaciji. Umjesto da služi realnoj ekonomiji, postao je njen gospodar. Obična novčana infrastruktura postala je sofisticirana kockarnica, bolesni spoj Wall Streeta i Las Vegasa.


Kao da od bankomata zatražiš isplatu 500 kuna, a on ti ponudi opciju: Dvostruko ili ništa! Umjesto da financijski sustav novcem i kreditima servisira proizvodnju, počeo se baviti izmišljanjem raznoraznih „derivata“, usmjerio se na kratkoročnu dobit, proglasio špekuliranje vrlinom, a pohlepu i stvaranje  vrijednosti ni iz čega pretvorio u normu ponašanja. A to je činio pod ruku s vlašću i mentalitetom masa, prije svega potrošačkom groznicom. Imamo sve više stvari i postali smo njihovi zarobljenici. Oboljeli smo od bolesti koja se zove stuffocation, gušenje posjedovanjem nepotrebnih stvari.

Taj je proces vrlo opasan. Duh potrošačkog društva bogate je učinio bezobrazno bogatima, a rastući broj ostalih bacio u dužničko ropstvo. Potičući to, političari i bankari su se zaigrali, a ceh podmiruju poreski obveznici.

Kriza - posljedica generiranja ili zaustavljanja ideja
Stanje u svjetskom gospodarstvu posljedica je globalne politike, a ona počiva na uvjerenjima o tome što je poželjno, dobro i korisno, ispravno i prihvatljivo. Ljudi se uvijek ponašaju u skladu s onim u što vjeruju. Zato se kompanija koja dođe u probleme može odlučiti na otpuštanje radnika, prebacivanje proizvodnje tamo gdje je rad jeftiniji, ili može izabrati strategiju bolje izobrazbe djelatnika i jačanja njihove lojalnosti, što će joj povećati kvalitetu i inventivnost, a smanjiti troškove. Sve ovisi o uvjere uvjerenju vlasnika i managera. Isto tako političko vodstvo zemlje može jačati utjecaj tako da nagrađuje poslušnike, ili tako da se otvori demokratskim promjenama.

Opet, sve ovisi o uvjerenju političara. Kao izlaz iz ekonomskih problema, neka zemlja može izabrati izgradnju snažnog izvoznog gospodarstva (poput Kine), ili despotski sustav oslonjen na represiju (poput Bliskog Istoka), što, ponovno, ovisi o vladajućoj ideologiji. Zato, da bismo promijenili ponašanje, moramo prvo promijeniti uvjerenja, stavove i vrijednosti. Najkraće rečeno, krizu generiraju ili zaustavljaju ideje. One nas pokreću jače od motora.

Autor teksta: Velimir Srića

Izvor: Poslovni savjetnik br. 128

Ostatak teksta možete vidjeli klikom na PDF ikone 

 

 

Privitak: 
PrilogVeličina
PDF icon ps_128_12.pdf74.48 KB
PDF icon ps_128_13.pdf89.41 KB
Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox