Migrena predstavlja jednu od najčešćih neuroloških stanja globalno, zahvaćajući između 8-12% populacije. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), zbog intenziteta simptoma i funkcionalne ograničenosti koje izaziva, migrena se kategorizira kao jedan od vodećih uzroka invaliditeta. Obilježavanjem nacionalnog Dana migrena 21. ožujka 2024. godine, stavlja se naglasak na podizanje svijesti o nužnosti adekvatne socijalne podrške oboljelima, te promociji naprednih dijagnostičkih i terapijskih strategija dostupnih u specijaliziranim medicinskim ustanovama poput Ambulante za glavobolju u Specijalnoj bolnici za ortopediju i rehabilitaciju "Martin Horvat" Rovinj-Rovigno.

Ravnatelj Bolnice, izv.prof.dr.sc. Marinko Rade, mr.sc.orth.med., MBA, naglašava da je osnivanje Ambulante za glavobolje u listopadu 2022. godine obogatilo neurološki sektor Ustanove, težištem na sveobuhvatnom pristupu koji uključuje od dijagnostike do individualizirane terapije.

Etiologija migrene je multifaktorijalna, uključujući prehrambene, osjetne i psihosocijalne okidače, što dovodi do razvoja unilateralnih, pulsirajućih glavobolja koje traju više sati ili dana, često praćenih mučninom i povraćanjem, što značajno smanjuje kvalitetu života i profesionalnu efikasnost oboljelih. Shvaćanje migrene ne samo kao bolesti već i kao socijalno-ekonomskog izazova, pridonosi demistifikaciji stanja i smanjenju stigme povezanih s ovim oboljenjem.

Ona značajno utječe na radnu produktivnost kroz različite mehanizme, uključujući smanjenu radnu sposobnost, učestalih odsutnosti s posla i smanjenu profesionalnu efikasnost tijekom migrenskih epizoda. Ovo stanje može dovesti do značajnih ekonomskih gubitaka za pojedinca i organizaciju zbog reducirane radne aktivnosti i povećanih troškova zdravstvene skrbi.

Psihosocijalni aspekt migrene uključuje utjecaj na međuljudske odnose, društvenu percepciju i svakodnevno funkcioniranje. Ona može utjecati na kognitivne funkcije, uključujući koncentraciju, pamćenje i procesuiranje informacija. Osobe s migrenom često se povlače iz društvenih aktivnosti kako bi izbjegle okidače ili zbog straha od javne manifestacije simptoma, što može dovesti do osjećaja izolacije i samoće. Migrena često nailazi na nedovoljno razumijevanje u društvu, što dovodi do stigmatizacije.

Precizna karakterizacija glavobolje ključna je zbog neprepoznatih ili samodijagnosticiranih migrena, što može rezultirati neučinkovitim samoliječenjem koje je danas značajan problem i razvojem ozbiljnijih komplikacija poput medikamentozno inducirane glavobolje.

Neuobičajene kliničke prezentacije često kompliciraju dijagnostički proces jer ne postoji standardizirani slikovni i laboratorijski test kojim se pruža konkretan indikator migrene.

Individualizirani pristup, temeljen na detaljnom kliničkom pregledu omogućava prepoznavanje specifičnih okidača i odabir najboljeg načina liječenja.

U Ambulanti za glavobolju, pod vodstvom neurologa doc.dr.sc. Matije Sošića, dokumentirani su brojni pacijenti kod kojih su osim postavljanja dijagnoze i adekvatne terapije, također i promjenom u okolišnim ili profesionalnim uvjetima, poput prilagodbe osvjetljenja u dentalnim ordinacijama ili promjene hrane, rezultiralo smanjenem migrenoznih simptoma i konačnim povećanjem kvalitete života. PS/SM