Predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Ivo Čović ustvrdio je da dug Grada od 400 milijuna kuna i dug Zagrebačkog holdinga od 7,5 milijardi kuna, u što ulaze i obveze za Arenu Zagreb i nabavku novih tramvaja i autobusa, ne bi trebao biti problem u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju za Grad Zagreb ako se planski pristupi restrukturiranju Holdinga, gospodarskom poslovanju i investicijama koje neće, kao dosad, posezati isključivo u gradsku blagajnu.

Čović je to kazao na tematskoj sjednici "Aktualni gospodarskih trenutak i razvojni potencijali Grada Zagreba" u Staroj gradskoj vijećnici u organizaciji odbora za gospodarstvo i financije zagrebačke Gradske skupštine na kojoj su u svoju viziju razvoja Zagreba dali i nezavisni ekonomski stručnjaci.

Trebamo konkretnije razmotriti model javno privatnog partnerstva i neke djelatnosti realizirati na principu koncesija poput javnih garaža ili žičare, smatra Čović i ističe potrebu što bržeg restrukturiranja Holdinga budući da proces njegova ustroja još nije završen.

Pročelnik Gradskog ureda za financije Slavko Kojić upozorio je kako se rješenje za gradske gospodarske probleme treba tražiti u zaustavljanju zabrinjavajućeg silaznog trenda poreza na dohodak zbog čega se "topi" i potencijal zagrebačkog proračuna, koji danas iznosi 7,4 milijarde kuna, s tim da milijarda otpada na plaće zaposlenih.

Kojić rješenje vidi u boljoj naplati potraživanja, u smanjenju potrošnje unutar grada odnosno kapitalnih ulaganja i prava zaposlenih, odgodi plaćanja obveza, povećanju zaduživanja i korekciji visine cijena komunalnih usluga.

Nije u redu da gradska uprava odnosno Grad Zagreb sa 100 posto udjela u portfelju Holdinga nema, po novom ustroju, mogućnosti upravljanja. Toga nema nigdje na svijetu, kazao je Kojić navodeći da "hladne glave" treba vidjeti kako dalje na što je, dodao je, gradska uprava spremna, a ne zna je li i Holding.

Na to mu je odgovorio predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Boris Šprem navodeći kako današnja rasprava treba pridonjeti definiranju strategije gospodarskog razvitka Zagreba, a ne politiziranju.

Za stvaranje dugoročne gospodarske strategije, bolje pripreme za EU fondove te suradnju s privatnim sektorom založio se i nezavisni ekonomski stručnjak Žarko Primorac.

Zagreb je kao svetište, utočište i ekonomsko žarište pred velikim ekonomskim izazovima jer je kriza teže pogodila Hrvatsku od drugih tranzicijskih zemalja, prihodi za planiranje oporavka nedostatni su, a ni postojeći programi se ne ostvaruju, upozorio je Primorac navodeći kako je proces deindustrijalizacije Zagreba u posljednih 15-ak godina sasvim promijenio gospodarsku sliku grada gdje se nekada izrađivalo sve "od igle do lokomotive".

Neugodno mi je kad danas iznosim podatak da Zagreb čini 60 posto hrvatskog uvoza. Ako nema industrije u gradu, zatvorite Fakultet elektronike i računarstva, živopisan je bio Marijan Ožanić, predsjednik uprave Razvojne agencije Zagreb - TPZ.

Zamjenica pročelnika Ureda za gospodarstvo Nela Jurić rekla je da se zagrebačko gospodarstvo danas najviše temelji na trgovini, prerađivačkoj industriji i građevinarstvu i da je udjel Zagreba u ukupnom BDP-u 31 posto te da će realna stopa BDP-a ove godine biti u padu zbog smanjene potrošnje i investicija premda je i dalje predvodnik u skupini županija - Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Dubrovačko-neretvanskoj.

Tijekom proteklih 10 godina za 50 posto povećao se broj zaposlenih kod poduzetnika koje smo u tom razdoblju kreditirali s milijardu kuna, pohvalila se.

Činjenicu da Zagreb ne može živjeti bez svoje okolice, zagrebačkog prstena, iznijela je pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Jadranka Veselić-Bruvo budući da se, rekla je kompanije sve više sele iz urbanih područja na periferiju gdje je predviđeno pet gospodarskih zona: Jankomir, Vukomerec, Hrvatski leskovac, Radnička cesta i Sesvete.

Tematska sjednica o zagrebačkom gospodarstvu prošla je bez većine gradskih zastupnika, voditelja podružnica Zagrebačkog holdinga i pročelnika ureda. (Hina)