Povezivanje hrvatskog plinskog sustava s europskim, gradnja LNG terminala, izgradnja novih energetskih objekata te tržišna politika cijena, koraci su koji će pomoći Hrvatskoj u pripremi za zajedničko europsko energetsko tržište, rečeno je na "Danu energetike" koji je u sklopu Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma organiziralo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva.

Od 2001. godine hrvatska energetska regulativa donosi se u skladu sa zahtjevima EU-a, a o uspjesima na tom području govori prošlogodišnje zatvaranje pregovaračkog poglavlja Energetika u pregovorima s EU-om, kaže načelnica odjela za strateška planiranja i EU programe u Ministarstvu gospodarstva Kristina Čelić.

Smatra da jedino poticajno investicijsko okružje može potaknuti razvoj hrvatske energetike odnosno gradnju novih objekata i sudjelovanje na tržištu većeg broja ponuđača.

Hrvatska bi, naglašava, trebala biti partner u uvođenju novih tehnologija, a ne samo njihov korisnik.

Glavni izvršni direktor Ine Bojan Milković upozorava pak da EU zahtijeva liberalizaciju tržišta plina koja će po njegovoj ocjeni biti otežana uz sadašnje, po njemu vrlo preniske cijene plina za kućanstva u odnosu na europske zemlje.

Smatra da plinski sustav treba spojiti sa susjednim plinovodima i izgraditi LNG terminal.

"Napravimo li to, bit ćemo aktivni sudionik plinskog tržišta u regiji, a ne pasivni kao sada", kaže Milković.

Član Uprave HEP-a Velimir Rajković podsjeća da je tržište električne energije u Hrvatskoj otvoreno od 2008. godine, ali da se to još ne osjeća zbog cijena koje ne jamče zaradu.

Elektroenergetski prijenosni sustav po njegovim riječima je dobar, a napore treba usmjeriti u proizvodnju odnosno u gradnju novih objekata. Pritom napominje da je prosječna starost hrvatskih elektrana 30 godina te da bismo bez modernizacije i nove izgradnje i uz 3,3 prosječni postotni rast potrošnje, u budućnosti mogli biti pretjerano ovisni o uvozu.

Kaže da je dobro što je Vlada gradnju energetskih objekata definirala prioritetom, s predviđenim ulaganjima većim od tri milijarde eura, od kojih bi, kaže, 2,2 milijarde moglo biti usmjereno domaćim proizvođačima. (Hina)