Nakon objave prvog cjelovitog registra javne nabave autora Marka Rakara, iz šume podatak isplivao je i niz netočnih podataka jer se, prema pisanju Poslovnog dnevnika, država pobrinula da se sve zapisuje više puta i na različite načine.

Rakarov registar poziva se na podatke iz Narodnih novina, DZS-a, Fine, trgovačkih sudova i bonitetnih izvješća. Ono što je sporno ponajprije su podaci o financijskim rezultatima, kao i prihodima ostvarenim ukupno i u poslovanju s državom, onih tvrtki koje su u poslovnoj zajednici najzanimljivije, jer su usred krize zahvljujući javnoj nabavi ostvarile profite jednake monopolistima i financijskom sektoru.

Dvojbeni podaci

Primjerice, Hidroprojekt-consult je prema Vjetrenjači, u 2009. imao prihod od 7,03 milijuna kuna, uz dobit od 2,5 milijuna kuna, a lani 10,5 milijuna kuna prihoda i 4,5 milijuna kuna dobiti. Međutim, prema Fininom registru financijskih izvještaja, tvrtki su prihodi pali za 30 posto, s 10,5 milijuna kuna na 7,4 milijuna u 2010. godini, a pala je i neto dobit s 3,6 na 1,6 milijuna kuna.

Odstupanja postoje i na drugim primjerima. Pogreške postoje i kod tvrtki koje mediji ističu da gotovo sve prihode ostvaruju od države. Po tom se kriteriju navodi Vuka koja je unazad dvije godine od države uprihodila 84 milijuna kuna, a ukupan joj je prihod navodno 80 milijuna kuna. U Fini se pak može doznati da su unazad dvije godine imali prihod od 69 milijuna kuna te da su poslovali na granici rentabilnosti s dobiti od 2 milijuna kuna tijekom te 2 godine koje su rasporedili u pokriće gubitaka.

Ne navode se OIB-i, Fina ima dva registra...

Marko Rakar, voditelj tima koji je izradio bazu javnih nabava na Vjetrenjači potvrdio je da je bio suočen s nizom netočnih podataka. Tako kaže kako su podatke doslovno prenosili iz Narodnih novina i drugih registara, a suočili su se s 3.000 situacija u kojima OIB nije bio napisan ili je bio neispravan, a u 600 situacija je bio neupotrebljiv.

Fina, čije su podatke također koristili, ima dva odvojena registra o rezultatima poslovanja tvrtki – registar financijskih izvješća koji se popunjavaju do 31. ožujka i javni registar koji se popunjava do 30. lipnja, pa to dodatno stvara razlike u analizi podataka. (jh)

Izvor: Poslovni dnevnik, 29. studeni 2011.
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL