Zakon o poljoprivrednom zemljištu ovaj tjedan ide na radna tijela Vlade, a očekuje se da bi za dva tjedna biti izglasan.

Ambiciozan je to plan u kojemu bi od ukupno dva milijuna hektara obradivog zemljišta, u funkciju trebalo staviti čak milijun hektara zemlje koja je dosad bila neobrađena!

Glavni cilj zakona je proizvodnja hrane za domaće potrebe, a na tom poslu moglo bi se otvoriti 50.000 novih radnih mjesta. U Vladi očekuju povećanje BDP-a za 7 milijardi kuna godišnje. Od toga bi najmanje dvije milijarde kuna išlo direktno u proračun.

Hrvatska će moći računati na značajnu pomoć fondova EU za projekte primarne, a kasnije i intenzivne proizvodnje hrane.

Rad povjerenstva za izradu zakona (u kojemu su bili predstavnici ministarstava poljoprivrede, gospodarstva, prostornog uređenja i pravosuđa, te poljoprivrednih proizvođača, stručnih i znanstvenih institucija) vodila je prof. dr. Vesna Gantner, pomoćnica ministra za poljoprivredu.

Nakon 20 godina samostalne hrvatske poljoprivredne politike rezultati su poražavajući. Više od 50 posto poljoprivrednih površina ne obrađujemo, proizvodimo čak 50 posto poljoprivrednih proizvoda manje nego prije 1991., od izvoznika poljoprivrednih proizvoda pretvorili smo se u uvoznika, od sektora koji je sudjelovao sa 12 posto u BDP-u došli smo na šest posto. Od gospodarske grane koja je pokretala gospodarstvo spali smo na granu koja se doživljava kao uteg.

Mi mislimo da poljoprivreda u Hrvatskoj ima budućnost,  kaže pomoćnica ministra, 33-godišnja Osječanka iza koje su i četiri javne raspave o zakonu. Ona nam je i pomogla u predstavljanju zakona odgovorima na naša pitanja, piše jutarnji.hr. (sh)